Arhiva događanja

Predstava o kojoj upravo čitate započinje muzičkom parafrazom pjesme Alabama Song autora Bertolta Brechta i Kurta Weilla, naknadno popularizirane obradama Doorsa i Davida Bowieja. Osim očitih referenci na brehtovsko političko i društveno angažirano poimanje kazališta te anti-autoritativnu rock supkulturu, Alabama Song svoju poveznicu s našom inscenacijom Špišićeve drame pronalazi i u još jednom detalju. Isti onaj viski što ga je u spomenutoj pjesmi Jim Morrison zazivao s pozornice u razdoblju hippie pokreta itekako je prisutan i u našoj predstavi, i to u vidu kutije američkog Jacka Danielsa u kojoj majka nekadašnjeg masovnog ubojice Gorana čuva sinovljev pepeo.

„Ja sam davala solističke koncerte“, gordo i ogorčeno kaže Patricija, članica ženskog orkestra francuskog dramatičara Jean Anouilha. Patricija, Suzana, Ermelina, Pamela i Leone pod vodstvom šefice orkestra Gospođe Ortanz sviraju i zabavljaju publiku u restorana mondenog lječilišta na obali, u nekom nedoređenom vremenu i na nekoj neodređenoj lokaciji.

PREDSTAVA JE PRILAGOĐENA OSOBAMA OŠTEĆENOG SLUHA

"Nakon podužeg zimskog sna, naši nespretni ali veseli junaci, Vjeverica i Zeko kreću u novu avanturu. Ovoga puta je pred njima težak zadatak. Naime, treba spasiti šumicu s njihova proplanka od pošasti zvane ''sječa''.

 "Guja u njedrima" ("Snake In The Grass" 2002.) kazališni tekst poznatog i svjetski priznatog autora Alana Ayckbourna na zanimljiv i intrigantan način donosi dojmljivu i slojevitu priču. Nakon trideset godina, Anabela dolazi u obiteljski dom gdje živi njena mlađa sestra Miriam koja je cijeli svoj život ostala uz oca. Neposredno prije smrti otac je neočekivano ostavio cijelo nasljedstvo Anabeli...

Povodom pete obljetnice smrti Ive Brešana, Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku odlučilo je izdati knjigu o životu i radu profesora Ive Brešana. Knjiga je nastala kao plod istraživanja građe o prof. Ivi Brešanu u sklopu postave Memorijalne sobe Ive Brešana u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku. 

Knjiga Trajni sukob s Nečastivim: Ivo Brešan, autorice Grozdane Cvitan, svojevrsni je pregled stvaralaštva poznatog hrvatskog književnika. Osobitost publikacije je u tome što se prvi put pojavljuje i uvid u Brešanovu ostavštinu te korespondenciju s bitnim autorovim suradnicima. (U ostavštini su pronađene dvije nikad objavljene i igrane drame te jedan roman koji autorica smatra bitnim u ukupnom Brešanovom stvaralaštvu i koji su u temeljnim crtama u djelu opisani.) Uz taj uvid i korištenje poznate literature o Brešanu, Grozdana Cvitan pokušava promijeniti neke slike s kojima se autora često povezivalo, ali i osvijetliti pitanja koja još treba riješiti. Brešanovo stvaralaštvo prati po naslovima i godinama pojavljivanja u tisku pa je to prvi takav cjelovit rad o Brešanovu djelu. Osim drama, romana i pripovijedaka, knjiga sadrži i kraće preglede drugih oblika (eseja, scenarija) te razmišljanja samog autora o vlastitom stvaralaštvu i stvaralaštvu uopće.

Zbog bolesti glumaca otkazujemo izvedbu predstave GKM Split: Psi, par, pištolji koja se trebala održati u subotu, 26.2.

Novi datum izvedbe je 19.04. u 20 sati, a ulaznice kupljene za 26.2. vrijede za novi termin.

Dramski omnibus ‘Tri žene’ koncentrira se na život i rad vjerojatno tri najvažnije spisateljice ovih prostora s prijelaza 19. na 20. stoljeće – Dragojle Jarnević, Marije Jurić Zagorke i Ivane Brlić Mažuranić. Iako su kao književnice sve tri bile drugačijih stilskih odrednica, pa donekle i svjetonazora, ono što ih ipak povezuje je nevjerojatna opstojnost i duhovna smjelost u društvenom i političkom kontekstu koji je bio sve ali samo ne pogodan za emancipatorne tendencije i protofeminističku drskost koja je uokvirivala ne samo njihov rad, već i samo postojanje i interakciju s klasnim i rodnim okvirima koji su oko njih isprepleteni.

„Ja sam davala solističke koncerte“, gordo i ogorčeno kaže Patricija, članica ženskog orkestra francuskog dramatičara Jean Anouilha. Patricija, Suzana, Ermelina, Pamela i Leone pod vodstvom šefice orkestra Gospođe Ortanz sviraju i zabavljaju publiku u restorana mondenog lječilišta na obali, u nekom nedoređenom vremenu i na nekoj neodređenoj lokaciji.

''Grudica'' je jedna topla priča za hladne zimske dane, koja nam govori o darivanju i pravom prijateljstvu između malenoga zeke, šišmišića, vjeverice i jednog stabalca tise, rođenom u zimskoj noći na jednom, snijegom i ledom prekrivenom proplanku. Ovu je priču najljepše slušati uz vatricu i topli čaj kaj kamina ili ognjišta, a možda i u toplom kazalištu… 

“Tramvaj zvan žudnja” – kultna priča o južnjačkoj ženi, Blanche Dubois, koja doživljava niz osobnih gubitaka, ostavlja aristokratsko okruženje i pronalazi utočište sa sestrom Stellom i njenim mužem Stanleyem Kowalskim u trošnom stanu u New Orleansu.

Trajanje: 110 min

Predstava Ženski orkestar prema adaptaciji dramskog teksta Jean Anouilha u režiji mlade i talentirane redateljice Arije Rizvić premijerno će biti održana 10. ožujka u HNK u Šibeniku.

Povodom pete obljetnice smrti Ive Brešana, Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku odlučilo je izdati ovu knjigu o životu i radu profesora Ive Brešana. Knjiga je nastala kao plod istraživanja građe o prof. Ivi Brešanu u sklopu postave Memorijalne sobe Ive Brešana u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku. 

Knjiga "Trajni sukob s Nečastivim: Ivo Brešan", autorice Grozdane Cvitan, svojevrsni je pregled stvaralaštva poznatog hrvatskog književnika. Osobitost publikacije je u tome što se prvi put pojavljuje i uvid u Brešanovu ostavštinu te korespondenciju s bitnim autorovim suradnicima. (U ostavštini su pronađene dvije nikad objavljene i igrane drame te jedan roman koji autorica smatra bitnim u ukupnom Brešanovom stvaralaštvu i koji su u temeljnim crtama u djelu opisani.) Uz taj uvid i korištenje poznate literature o Brešanu, Grozdana Cvitan pokušava promijeniti neke slike s kojima se autora često povezivalo, ali i osvijetliti pitanja koja još treba riješiti. Brešanovo stvaralaštvo prati po naslovima i godinama pojavljivanja u tisku pa je to prvi takav cjelovit rad o Brešanovu djelu. Osim drama, romana i pripovijedaka, knjiga sadrži i kraće preglede drugih oblika (eseja, scenarija) te razmišljanja samog autora o vlastitom stvaralaštvu i stvaralaštvu uopće.

Ansambl HNK u Šibeniku gostuje u Kazalištu Marina Držića 4. i 5. veljače 2022.

Petak, 4. veljače u 20h

ARSENOV FERAL

Subota, 5. veljače u 20 h

MURLIN MURLO

Posljednjih godina publika teatra u Frankopanskoj nezaobilaznu dramu Miroslava Krleže, "Gospoda Glembajevi", koja otvara čuveni "glembajevski ciklus", mogla je gledati tek na "Gavellinim večerima", u viđenjima teatara iz Zagreba, Beograda, Ljubljane...  Različiti koncepti uvijek su okupljali izuzetnu glumačku podjelu, jer s "Glembajevima" je tako, ovaj tekst nudi niz uloga koje se igraju i gledaju s posebnom pozornošću. No posljednje i u svojoj povijesti jedine "Gospodu Glembajeve" kazalište "Gavella" postavilo je sad već daleke 1984. godine, a predstava se održala na repertoaru do 1991. i odigrana je 160 puta. 

Posljednjih godina publika teatra u Frankopanskoj nezaobilaznu dramu Miroslava Krleže, "Gospoda Glembajevi", koja otvara čuveni "glembajevski ciklus", mogla je gledati tek na "Gavellinim večerima", u viđenjima teatara iz Zagreba, Beograda, Ljubljane...  Različiti koncepti uvijek su okupljali izuzetnu glumačku podjelu, jer s "Glembajevima" je tako, ovaj tekst nudi niz uloga koje se igraju i gledaju s posebnom pozornošću. No posljednje i u svojoj povijesti jedine "Gospodu Glembajeve" kazalište "Gavella" postavilo je sad već daleke 1984. godine, a predstava se održala na repertoaru do 1991. i odigrana je 160 puta. 

''Grudica'' je jedna topla priča za hladne zimske dane, koja nam govori o darivanju i pravom prijateljstvu između malenoga zeke, šišmišića, vjeverice i jednog stabalca tise, rođenom u zimskoj noći na jednom, snijegom i ledom prekrivenom proplanku. Ovu je priču najljepše slušati uz vatricu i topli čaj kaj kamina ili ognjišta, a možda i u toplom kazalištu… 

''Grudica'' je jedna topla priča za hladne zimske dane, koja nam govori o darivanju i pravom prijateljstvu između malenoga zeke, šišmišića, vjeverice i jednog stabalca tise, rođenom u zimskoj noći na jednom, snijegom i ledom prekrivenom proplanku. Ovu je priču najljepše slušati uz vatricu i topli čaj kaj kamina ili ognjišta, a možda i u toplom kazalištu… 

Za ovaj događaj svi stariji od 12 godina trebaju imati COVID potvrdu, u elektronskom ili pisanom obliku.

HNK u Šibeniku
Autor: Nino Gambba
Redatelj: Sergej Mioč
Igraju: Kristian Šupe, Franka Klarić i Ana Perković

''Grudica'' je jedna topla priča za hladne zimske dane, koja nam govori o darivanju i pravom prijateljstvu između malenoga zeke, šišmišića, vjeverice i jednog stabalca tise, rođenom u zimskoj noći na jednom, snijegom i ledom prekrivenom proplanku. Ovu je priču najljepše slušati uz vatricu i topli čaj kaj kamina ili ognjišta, a možda i u toplom kazalištu… 

U priredbi sudjeluju:

Udruga građana Krč: Bend Bloom

Dramska radionica MO Lozovac

Dramska radionica Tribunj

Branka Rupić

Dječji vrtić Blažena Hozana

i mnogi drugi

Za ovaj događaj svi stariji od 12 godina trebaju imati COVID potvrdu, u elektronskom ili pisanom obliku.

Krležina Leda, komedija jedne karnevalske noći, jedno je od najsjajnijih djela hrvatske dramske književnosti. Ta lepršava igra glembajevskoga ciklusa uvijek glumce i publiku stavlja pred ogledalo istine o socijalnom i emotivnom statusu krhkoga građanskog sloja koji je u Hrvatskoj uvijek na rubu nepostojanja, naročito danas. 

Za ovaj događaj svi stariji od 12 godina trebaju imati COVID potvrdu, u elektronskom ili pisanom obliku.

Monodrama prema prozi Tina Ujevića u izvedbi Roberta Kurbaše

Za ovaj događaj svi stariji od 16 godina trebaju imati COVID potvrdu, u elektronskom ili pisanom obliku.

Murlin Murlo ruskog dramatičara Nikolaja Koljade bavi se životima četvero mladih ljudi koji egzistiraju u posttranzicijskom razdoblju, odnosno u onome što je ostalo od nekadašnjeg sovjetskog imperijalizma. 

Gospođica Julija je drama švedskog književnika Augusta Strindberga napisana 1888. i premijerno izvedena 1906. godine, poznata kao jedno od najznačajnijih djela Strindberovog opusa i tzv. nordijske drame, odnosno jedno od najčešće izvođenih i ekraniziranih dramskih djela u 20. vijeku.
 

Za ovaj događaj svi stariji od 12 godina trebaju imati COVID potvrdu, u elektronskom ili pisanom obliku.

HNK u Šibeniku
Autor: Nikolaj Vladimirovič Koljada
Redateljica: Oriana Kunčić

ULOGE:
OLGA: Ana Perković
INA: Franka Klarić
ALEKSEJ: Mijo Jurišić
MIHAIL: Kristian Šupe

Murlin Murlo ruskog dramatičara Nikolaja Koljade bavi se životima četvero mladih ljudi koji egzistiraju u posttranzicijskom razdoblju, odnosno u onome što je ostalo od nekadašnjeg sovjetskog imperijalizma. 

Za ovaj događaj svi stariji od 12 godina trebaju imati COVID potvrdu, u elektronskom ili pisanom obliku.

Josipa i Josip mladi su, dobrostojeći bračni par, godina je 2025., na fešti pod maskama, onim istim maskama koje su zbog epidemioloških mjera bile obavezne 2020. na njihovu tadašnjem vjenčanju; sada se slavi njihova peta godišnjica braka. Gosti te fešte upravo su gledatelji koji, već samim ulaskom u kazalište, postaju njihovi prijatelji, rođaci, kumovi, poznanici ili poslovni partneri, jer ovu predstavu publika nije došla samo gledati, došla je u njoj sudjelovati. Crveni tepih je postavljen, fotoaparati su uključeni i svi postaju dio njihovog novog obiteljskog albuma.

Prisjećajući se svojih ljubavnih početaka Josipa i Josip vode nas kroz kratku povijest svojega odnosa, prepunog uspona i padova. Ništa ne žele sakriti, svaku sitnicu svojeg odnosa podijelit će bez imalo rezerve. Pričajući svoju priču upadaju u najrazličitije, ali vrlo prepoznatljive zamke zajedničkog života, no onu najveću zamku postavit će jedno drugome upravo pred nama. Ismijavajući naše ljubavne, bračne i rodne odnose Fešta rastvara brojne stereotipe kojih često nismo ni svjesni, ali svoju kritičku oštricu usmjerava i na društvo koje jedino priznaje zakon braće i kumova.

Predstava ne propituje samo odnos mladog bračnog para, nego i odnos glumca i publike. Neprestano uključujući publiku u scenska događanja, vješto balansira na granici iluzije i stvarnosti i pretvara se u punokrvan događaj.

Trajanje predstave: 75 minuta

Za ovaj događaj svi stariji od 12 godina trebaju imati COVID potvrdu, u elektronskom ili pisanom obliku.

Krležina Leda, komedija jedne karnevalske noći, jedno je od najsjajnijih djela hrvatske dramske književnosti. Ta lepršava igra glembajevskoga ciklusa uvijek glumce i publiku stavlja pred ogledalo istine o socijalnom i emotivnom statusu krhkoga građanskog sloja koji je u Hrvatskoj uvijek na rubu nepostojanja, naročito danas. 

25. travnja 1919., koncertom u velikoj dvorani Hrvatskoga zemaljskoga glazbenog zavoda ustanovljen je Zagrebački kvartet.
Prvotnu četvorku činili su violinisti Vaclav Huml i Milan Graf, violist Ladislav Miranov i violončelist Umberto Fabri. Tijekom devedeset godina djelovanja svoj doprinos Zagrebačkom kvartetu dalo je tridesetak glazbenika među kojima su Stjepan Šulek, Josip Klima, Zlatko Balija,Đorđe Trkulja, Marija Cobenzl, Goran Bakrač, Ante Živković, Josip Stojanović, Goran Končar, Sergej Evseev, Marin Maras i drugi, a današnji sastav čine Martin Krpan, braća Hrvoje i Davor Philips te Martin Jordan.
Zagrebački kvartet je odsvirao preko 4.000 koncerata na svim kontinentima, snimio više od 60 ploča za razne svjetske izdavačke i radijske kuće kao npr. Sastruphon, RCA, Melodicom, Da Camera Magna, Croatia Records, ALM Records itd.
U mnoštvu domaćih i inozemnih priznanja i nagrada ističe se nagrada za životno djelo "Vladimir Nazor" dodjeljena 2009 godine.

GOSTOVANJA

02.09.2021. PAKRAC  / Kulturno prosvjetno društvo "Sloga" Pakrac;

03.09.2021. POŽEGA / Gradsko kazalište Požega;

04.09.2021.   VRBOVEC / Pučko otvoreno učilište Vrbovec;

Krležina Leda, komedija jedne karnevalske noći, jedno je od najsjajnijih djela hrvatske dramske književnosti. Ta lepršava igra glembajevskoga ciklusa uvijek glumce i publiku stavlja pred ogledalo istine o socijalnom i emotivnom statusu krhkoga građanskog sloja koji je u Hrvatskoj uvijek na rubu nepostojanja, naročito danas. 

Tri oceonografa, suočena sa smetnjama svojih instrumenata, odlučuju otkriti tajne našega mora. Na dnu mora pronalaze ogroman kovčeg koji sadrži nezamislivo blago. Da bi se naši scenografi spasili morat će izvršiti vrlo težak zadatak: ispričati priču nad pričama.  Ova zabavna predstava za obitelj povest će gledatelje u otkrivanje tajni Jadranskog mora kroz krimi zaplet: „Postoji priča...priča koja se mora ispričati pod svaku cijenu!“
Trajanje: 50 min
Uzrast: 5+

Ove bajke pripadaju klasičnim primjerima narodnog usmenog stvaralaštva te su bogate fantazmagoričnim likovima, napetim „dramskim” situacijama u kojima se na različite načine iskušavaju i nagrađuju kvalitete protagonista, prepune su arhetipskih elemenata koji, čitani iz suvremene vizure, otvaraju prostor za duhovitu i zanimljivu teatralizaciju. Također, priče obiluju zanimljivim akustičnim slikama i elementima, što nam je, s obzirom na to da će predstava biti glazbeno – scenskog karaktera, izrazito važno.
Trajanje: 60 min
Uzrast: 5+

Predstavljanje Dubrovačko neretvanske županije kroz tradicijske plesove.
Osojnik ima niz mladih svirača na lijerici i izvrsnih zdravičara koji plešu linđo, poskočicu koja je zasigurno jedan od naših najatraktivnijih tradicijskih plesova. 
Metković pjeva i pleše plesove doline Neretve (i dječje igre) uz pratnju madolinskog sastava.
Atraktivni mladi kumpanjoli iz Vele Luke bate kumpaniju, a također plešu i svoje parovne plesove gradske provenijencije. Upravo su ove male sredine zaslužne za očuvanje tradicije. Instrument je dijatonska harmonika.

Simfonijska bajka za djecu „Petar i vuk“, za koju je Sergej Prokofjev skladao glazbu i napisao tekst, praizvedena je u Moskvi 1938. godine po narudžbi Središnjeg moskovskog kazališta za djecu u svrhu edukacije najmlađih kazališnih gledatelja. Svaki je lik priče predstavljen jednim instrumentom. Dvadeset i osam mladih plesača izvest će ovaj klasik 20. stoljeća koji se već više od osam desetljeća izvodi širom svijeta na oduševljenje djece i odraslih. 
Trajanje: 35 min
Uzrast: 4+

„Hrvatske vile i vještice“ je šaljivo „znanstveno“ predavanje obogaćeno uprizorenjima hrvatskih usmenih narodnih priča i legendi u kojima se pojavljuju najpopularniji likovi iz mitova i bajki. Djeca će u ovoj predstavi na zabavan i duhovit način saznati neke činjenice o njihovom izgledu, karakteru i sklonostima. Ideje za dramatizaciju preuzete su iz narodnih priča koje su sakupili Jozo Vrkić, Vid Balog, Darinka Hanžek, Josip Kekez, Joža Skoka i drugi.
Trajanje: 45 min
Uzrast: 5+

Esencijalno je predstava koja se bavi prijelazima. Pet likova koji se igraju i sanjaju, vode nas svojim pustolovinama kroz neistražene kutke, gdje je najjednostavniji način, ujedno i najbolja odluka. Spektakularna scenografija nadahnuta je Waldorfovom "dugom", igračkom koja se sastoji od stupova i lukova i koja oduvijek potpiruje dječju maštu. 
Trajanje: 50 min
Uzrast: za sve uzraste

„Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“, hrvatski dramski klasik, ovjenčan brojnim nagradama za tekst i još brojnijim nagradama za mnoga uprizorenja u prošlih četrdeset i šest godina na profesionalnim i amaterskim pozornicama u bivšoj Jugoslaviji i inozemstvu, uglavnom jamči uspjeh svakoj kazališnoj kući kao svojevrsni repertoarni eliksir. No s druge strane, upravo zbog činjenice da je njezina repertoarna zavodljivost utkana u kolektivno nesvjesno ovih prostora, njezina postavka može biti mač s dvije oštrice.

U GK Joza Ivakić započeo je rad na pripremi predstave po tekstu Ive Brešana “Viđenje Isusa Krista u kasarni V.P. 2507” s glumačkom reprezentativnom postavom koja se proteklih dana po prvi puta i okupila u Vinkovcima. Predstava je koprodukcija Gradskog kazališta Joze Ivakića, Narodnog pozorišta Tuzla, Hrvatskog kazališta Pečuh i Umjetničke organizacije Slavonski Brodway iz Slavonskog Broda u kojoj glume dramski prvak Goran Grgić, potom još jedna poznati zagrebački glumac, Ljubo Zečević, Vinkovčanin Vladimir Andrić kojega ne treba posebno predstavljati, novi član profesionalnog ansambla vinkovačkog Gradskog kazališta Vedran Dakić, a tu su još i veteran Zorko Bagić, Andrija Krištof, Luka Stilinović, Ivan Simon, Domagoj Ivanković, Karlo Bernik i Matko Duvnjak Jović.

Režiju potpisuje Jasmin Novljaković.

Igra ljubavi i slučaja francuskog dramatičara i romanopisca Pierre Carlet de Marivauxa možda je i najznačajnija njegova komedija . Njena današnja reputacija je samo nastavak scenskog uspjeha teksta koji je prije svega smatran izvornim materijalom za velike glumice i glumce. Fabula je u osnovi vrlo jednostavna: roditelji dvoje mladih odlučuju ih spojiti u braku. Kako su oboje samosvjesni i žele odlučiti o svojoj sudbini (za ono vrijeme vrlo revolucionarno rješenje u kome djevojka ima ista prava kao i mladić), uz dopuštenje roditelja mijenjaju uloge sa svojim slugama kako bi bolje upoznali budućeg životnog partnera. Uz njih je na sceni prisutan i Orgon – Silvijin otac koji potpomaže u daljnjem kompliciranju smiješnih situacija u ovoj komediji zabuna. I Dorant i Silvija se ne snalaze u novim ulogama, pogotovo što su zaprepašteni da se zaljubljuju u Slugu (služavku). Vrlo je zabavna i igra Lisette i Bourgignona, slugu koji se odjednom nalaze u odijelima svojih gospodara. Kako i publika od početka zna o zamjeni uloga uživamo kroz predstavu u novim nevoljama i peripetijama mladih, ali ljubav uvijek pronađe pravog partnera, bez obzira na odijelo i porijeklo i vidjet ćemo svi zajedno kako će završiti ova sjajna komedija.

Jedini Molièreov mitološki komad ”Amfitrion” tematizira sudbinu istoimenog lika iz grčke mitologije, Kreontovog suvremenika i sugrađanina, te Heraklovog očuha. Radnja se odvija nakon što se Amfitrion vraća iz rata u kojem je išao osvetiti Alkmeninu braću, što je bio Alkmenin uvjet za brak s njim. U toj osveti pomagao mu je i sam Zeus odnosno Jupiter. Međutim, dok je Amfitrion u osvetničkom pohodu, Jupiter je u ljubavnom pohodu na Alkmenu, prerušen u lik Amfitriona

Jedini Molièreov mitološki komad ”Amfitrion” tematizira sudbinu istoimenog lika iz grčke mitologije, Kreontovog suvremenika i sugrađanina, te Heraklovog očuha. Radnja se odvija nakon što se Amfitrion vraća iz rata u kojem je išao osvetiti Alkmeninu braću, što je bio Alkmenin uvjet za brak s njim. U toj osveti pomagao mu je i sam Zeus odnosno Jupiter. Međutim, dok je Amfitrion u osvetničkom pohodu, Jupiter je u ljubavnom pohodu na Alkmenu, prerušen u lik Amfitriona

... U Vla Vla Vlajland cabaretu jedna arhe/stereo tipična Vlajna hajdučki se hrva protiv nekoliko predrasuda uzidanih u nju pogrešnim odgojem, patrijarhalnom (ne)kulturom, nacionalističkom pristupu povijesti i sličnim nastrano nasilnim tradicionalnim i novokomponiranim naivnostima. U tom ratu protiv same sebe i svijeta čije sablje sijeku sve što strši, moja se Vlajna zdravim razumom i ljubavlju uzdiže iz mentalitetskog kamenjara i uspijeva postići emancipaciju.

Poštujući i njegujući tradiciju vokalne izvedbene umjetnosti  koja se na daskama našeg kazališta njeguje već više od 150 godina Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku predstavlja novi koncertni  program.

Naše sugrađanke Tea Slavica, Nera Gojanović i Gordana Pavić predstavit će istančanim  izborom opernih arija i dueta nastalih iz pera G. Verdija, G. Puccinija, J. Masseneta, G. Donizettija...

U Domovinskom ratu, najbolnija su stradavanja djece.

Dijete svakom roditelju daje gotovo nadljudsku snagu. S gubitkom djeteta ta snaga zauvijek nestaje. Do kraja života, roditelji te djece ostaju… otkrhnuti.

Intencija ovog dokumentarnog filma je dati odgovor na pitanje: Tko su ta djeca? Koja su njihova imena? O čemu su maštala? Čemu se radovala? Koja im je bila omiljena igračka? Ta su djeca postojala. Tužno je da se tih dječjih lica sjećaju samo njihovi roditelji.

U svakodnevnom životu muči nas milijun i jedan problem, a velika većina njih su trivijalni. Imamo li ikada vremena zastati i razmisliti što zaista znači nenadoknadiv gubitak? Ti „okrhnuti“ ljudi žive s nama. Sjede pored nas u autobusu, stoje s nama u redu ispred blagajne. Znamo da njihov gubitak nikada nećemo ispraviti no ponekad je dovoljno pokazati barem malo pažnje i suosjećanja. Empatija je najplemenitiji ljudski osjećaj. Ovaj film pokušat će ljude na to prisjetiti.

Zovko je za ulogu u toj predstavi zaslužio nagradu za najbolje glumačko ostvarenje 16. Marulićevih dana. Petnaest godina kasnije, kao svojevrsni hommage našem glumcu i dramatičaru, ali i zbog svoje publike, u novoj se produkciji vraćamo starom tekstu.
Na površini duhovita, naizgled svakodnevna ljudska priča o zamjeni identiteta i zabavnim nesporazumima koji iz nje proizilaze, u svojoj je suštini dubinska analiza ljudskih odnosa u suvremenom, otuđenom svijetu i potrebi ljudi za „srodnom dušom“. Iako ova drama ne pretendira na velike teme, već se bavi sasvim malim ljudskim strahom, strahom od dugo očekivane sreće, njeni dometi su itekako značajni. Pobijediti strah, dati šansu samom sebi, usuditi se napraviti onaj presudan korak ka sreći, ka ispunjenju - blago je koje su sputani strahom ispustili mnogi. 

"Greta i Petar u Francuzici kao da nisu imali nejasnoća ni težina u naslućeno mogućoj ljubavi, jednostavno su bili Ona i On, svoji, radoznali kao djeca, umorni u svojim svjetovima, ali ne bez nade. Stoga nas veseli što je ovoj predstavi žiri dramskoga programa dodijelio nagradu Judita za najbolje umjetničko ostvarenje."
Dunja Vusio, Vijenac

"Francuzica nudi ugođaj mirnoće i finoće, danas tako rijedak "
Jasmina Parić, Slobodna Dalmacija

Murlin Murlo ruskog dramatičara Nikolaja Koljade bavi se životima četvero mladih ljudi koji egzistiraju u posttranzicijskom razdoblju, odnosno u onome što je ostalo od nekadašnjeg sovjetskog imperijalizma. Radnja se odvija u provincijskom gradiću Sipilovsk gdje likovi nemaju priliku za zdrav razvoj. Želja za metropolom, Moskvom, boljim životom, gotovo je čehovljevski prikazana. Okolnosti ih samo gaze, a dvije sestre Olga i Ina ugledaju spas u novom podstanaru Alekseju. Koljada u stilu odlazi ekstremno u kreiranju ljudskih sudbina, daje notu sablasnog, gangrenozno prosipa ljudsku srž na pladanj. Murlin Murlo je priča o nama i o još jednom beznadežnom kriku za boljim sutra.

BLOOM je četveročlani sastav iz Šibenika, koji djeluje od 2018. godine, a do sad su izdali dva singla „ Ja pripadam“ i „Samo smo se gledali“ za izdavačku kuću Croatia Records. 
Bloom su odlično primljeni kod domaće publike prvenstveno jer se u njihovim pjesmama mogu čuti razni utjecaji, zbog šarolikih glazbenih afiniteta pojedinih članova, pa tako nerjetko u pjesmama posegnu za soul, funk, pa čak i blues manirama, vješto ukomponiranim u pop žanr.

Bloom najavljuje i skorašnji izlazak trećeg singla, kao najavu za službeni album prvijenac koji izlazi na proljeće 2021.

Krležina Leda, komedija jedne karnevalske noći, jedno je od najsjajnijih djela hrvatske dramske književnosti. Ta lepršava igra glembajevskoga ciklusa uvijek glumce i publiku stavlja pred ogledalo istine o socijalnom i emotivnom statusu krhkoga građanskog sloja koji je u Hrvatskoj uvijek na rubu nepostojanja, naročito danas. 

Zbog epidemioloških mjera na programima u HNK u Šibeniku može prisustvovati samo 42 gledatelja. Ulaznice u prodaji na www.mojekarte.hr i na blagajni kazališta od 20. siječnja od 10 do 12 sati, te na sam dan programa 1 sat prije početka predstave.

Za sve programe prošlogodišnji pretplatnici A i B (nagrada za vjernost), umirovljenici, osobe s invaliditetom i studenti imaju 20% popusta. Cijena ulaznice je 50, 00 kn.

Zbog epidemioloških mjera na programima u HNK u Šibeniku može prisustvovati samo 48 gledatelja. Ulaznice u prodaji na www.mojekarte.hr i na blagajni kazališta od 20. siječnja od 10 do 12 sati, te na sam dan programa 1 sat prije početka koncerta.

Za sve programe prošlogodišnji pretplatnici A i B (nagrada za vjernost), umirovljenici, osobe s invaliditetom i studenti imaju 20% popusta. Cijena ulaznice je 50, 00 kn.

Zbog epidemioloških mjera na programima u HNK u Šibeniku može prisustvovati samo 48 gledatelja. Ulaznice u prodaji na www.mojekarte.hr. Ulaznice će se moći kupiti i na blagajni kazališta od 14. prosinca 10 do 12 sati, te na sam dan koncerta 1 sat prije početka programa.

U obljetničkoj godini u kojoj cijeli svijet slavi 250-tu godišnjicu rođenja Ludwiga van Beethovena s radošću Vam najavljujemo recital šibenske pijanistice Gordane Pavić. Na programu su tri sonate ovog velikog skladatelja; Sonata op. 109, Sonata op. 31 br. 2 (poznata pod nazivom „Oluja“) i Sonata op. 13 (poznata pod nazivom „Patetična“). S ciljem obogaćivanja naše kulturne scene u ove predblagdanske dane koncert Vam poklanja Grad Šibenik.

Besplatne ulaznice možete preuzeti na blagajni kazališta od 10 d0 12 sati te preko portala www.mojekarte.hr

Murlin Murlo ruskog dramatičara Nikolaja Koljade bavi se životima četvero mladih ljudi koji egzistiraju u posttranzicijskom razdoblju, odnosno u onome što je ostalo od nekadašnjeg sovjetskog imperijalizma. Radnja se odvija u provincijskom gradiću Sipilovsk gdje likovi nemaju priliku za zdrav razvoj. Želja za metropolom, Moskvom, boljim životom, gotovo je čehovljevski prikazana. Okolnosti ih samo gaze, a dvije sestre Olga i Ina ugledaju spas u novom podstanaru Alekseju. Koljada u stilu odlazi ekstremno u kreiranju ljudskih sudbina, daje notu sablasnog, gangrenozno prosipa ljudsku srž na pladanj. Murlin Murlo je priča o nama i o još jednom beznadežnom kriku za boljim sutra.

Murlin Murlo ruskog dramatičara Nikolaja Koljade bavi se životima četvero mladih ljudi koji egzistiraju u posttranzicijskom razdoblju, odnosno u onome što je ostalo od nekadašnjeg sovjetskog imperijalizma. Radnja se odvija u provincijskom gradiću Sipilovsk gdje likovi nemaju priliku za zdrav razvoj. Želja za metropolom, Moskvom, boljim životom, gotovo je čehovljevski prikazana. Okolnosti ih samo gaze, a dvije sestre Olga i Ina ugledaju spas u novom podstanaru Alekseju. Koljada u stilu odlazi ekstremno u kreiranju ljudskih sudbina, daje notu sablasnog, gangrenozno prosipa ljudsku srž na pladanj. Murlin Murlo je priča o nama i o još jednom beznadežnom kriku za boljim sutra.

ONA je dugo čekala tramvaj te večeri. A PADALA JE KIŠA… Naišao je ON s kišobranom, otpratio ju je doma i tako spasio… Počeli su živjeti zajedno, u ljubavi, sretno, kao jedno, sve dok se nisu  udvojili i pretvorili u paralelne svjetove, u dva toka svijesti koja vode u suprotne priče... Za sve je kriv izlog, u kojemu se stalno ogledala!  Da, sve se troši, sve prolazi, brzo otkucaju romantični sati. Protutnji večernji tramvaj, zacvili lira i najavi krizu u vezi. Sada  njih dvoje žive kao „bitanga i princeza“ : ONA, melankolična sanjarica, brzo se razočarala, jer Taj nije Taj! Čangrizava i nervozna, u kaosu, depresivna i paranoična, boji se rata, općeg raspada, zabrinuta je za sutra, jer žive od skromnih honorara, ne vjeruje u Bit će bolje… Život stvarno nije lak. J..o te, al je teško!... A kako je on znao s..t! ( U modi su i mladima stalno  na jeziku k-p-j riječi, kako je rekao S.M.K..) Dobacivala je ONA njemu pojas za spašavanje, pozivala na promjenu životnog stila, uzalud.

Jer ON, flegmatičan, nije se lako uzbuđivao, ravnodušno je furao po svom. Ma kakva reforma? ON bi se radije konzervirao! U nastupu je znao biti nagao i prgav. U k…c! Treba biti pozitivan! Ako je loše, dobro je! Nije savršeno, ali je OK! Zašto ona priziva apokalipsu i čemu strah od sutra? Nema sutra, ljubavi! Postoji samo danas! Grubo intiman ili nježno brutalan, znao ju je iznenaditi jagodama sa šlagom usred zime. ONA mu pripravi bakanalije od običnih tikvica, a on se najede ćevapa s kapulom. Osim toga, izabrao je „debilnu varijantu eskapizma“– naduva se s prijateljima! A koka je OK kad ju ona, istina rijetko, troši! Nesebično se branila  poznatim mehanizmima: smijehom, trčanjem, erotikom, tragala za hormonima sreće…

I jedne nedjelje kad je bila posebno nedjeljna, cvilidretasta, očajna i nepodnošljiva, otišao je  po cigarete i nije se vratio. Prijatelji Glup i Gluplji dali su mu azil. Ona je ostala sama, s teglama višanja, s puzzleom Rio, sa šalom od svile…Ali ubrzo su se, umorni od slobode, oboje morali spašavati. Jer mu je falila, jer ga je trebala! Vratio joj se  noću, na kraju još jedne dosadne, debilne nedjelje, od koje nikako „nemreš pobjeć“. Banuo je baš kad se prenula iz ružnog sna. Razmijenili su par banalnih znakova pažnje i zaspali. Novo svitanje, KIŠA i ruže… Romantično za popi…t!

Postavkom komada „Sviraj to ponovno, Sam“ još jednom ćemo se osvjedočiti kako svaki „mit“ i ne mora nužno biti narativni falsifikat i glorificirajuće pretjerivanje.
Upravo njegov specifični humor, vječna težnja da se bavi seksom i muško-ženskim odnosima u čijem je središtu nespretni i smušeni intelektualac, glavni je sastojak njegovih scenarija i drama, kao velikog i neiscrpnog rezervoara koji je uvijek dostupan za nova scenska čitanja.

Murlin Murlo ruskog dramatičara Nikolaja Koljade bavi se životima četvero mladih ljudi koji egzistiraju u posttranzicijskom razdoblju, odnosno u onome što je ostalo od nekadašnjeg sovjetskog imperijalizma. Radnja se odvija u provincijskom gradiću Sipilovsk gdje likovi nemaju priliku za zdrav razvoj. Želja za metropolom, Moskvom, boljim životom, gotovo je čehovljevski prikazana. Okolnosti ih samo gaze, a dvije sestre Olga i Ina ugledaju spas u novom podstanaru Alekseju. Koljada u stilu odlazi ekstremno u kreiranju ljudskih sudbina, daje notu sablasnog, gangrenozno prosipa ljudsku srž na pladanj. Murlin Murlo je priča o nama i o još jednom beznadežnom kriku za boljim sutra.

Jednočinke Antona Pavloviča Čehova potentan su kazališni materijal; duhovite, životne, s dramskim situacijama koje su iznimno zanimljive za glumačku i redateljsku interpretaciju. Čehov je pisac koji razumije suvremenog čovjeka, koji razumije rastrganost između želje i moguć- nosti i koji je minuciozan u svojim studijama ljudskog karaktera. Njego- vi “junaci” jedno misle, drugo govore, treće rade, brbljaju gluposti, životi im protječu u znaku trivijalnosti i upravo su nam zbog toga bliski već više od stoljeća. Suptilni humor proizlazi iz onoga što ostaje neizgovoreno, iz nemoći lica da ostvare svoje želje i svoja htijenja, iz ljudskih slabosti koje su nam svima dobro poznate i u kojima se lako prepoznajemo. Tekstovi su naoko jednostavni i nepretenciozni, bogati detaljima te stoga otvaraju pregršt mogućnosti za glumačku igru i redateljska rješenja.

Nera Gojanović, mezzosopran

Gordana Pavić, klavir

Povodom zatvaranja koncertne sezone u HNK u Šibeniku, u glavnoj dvorani, koncert će održati naša mezzosopranistica Nera Gojanović i pijanistica Gordana Pavić koje će Vas oduševiti svojom izvedbom popularnih klasika. 

Redatelj: Vinko Brešan

Igraju: Franka Klarić, Marija Škaričić, Jakov Bilić, Ivan Brkić, Branimir Vidić, Marinko Prga, Joško Ševo, Filip Detelić, Antonio Franić, Zdeslav Ćotić, Mate Gulin, Matija Šakoronja, Boris Plazibat

D. Pejačević: Ruža

D. Pejačević: Pouzdan znak, Kradljivac,   Vjerujem dragi, Krik,   Zašto?, U lovu je Mjesec na Sunce

 I. Brkanović: Uspavanka

B. Kunc: Maštanje o sreći, Draga priča

B. Kunc: The Daffodils,   Daffodils,  The World is empty,  Arrow

 E. Cossetto: Quien esto a la ventana, Adios Querida

M. Anić: Valcer

B.Bersa: Robinjica

J. Gotovac: Žalba na zemlju, Mornareva ljuba

Tema je ljudsko tijelo, te je bazna ideja izvedena od francuskog crtanog serijala Il était une fois... la Vie, te je kroz probe razvila vlastiti izričaj i estetiku prilagođenu kazališnoj izvedbi. 

Ova očaravajuća i romantična drama počinje sa bezazlenim susretom muškarca i žene. Ali ono što slijedi ruši granice svijeta za koji mislimo da postoji – za koji mislimo da je stvaran, da je jedini. Muškarac i žena te beskonačne mogućnosti njihove veze. Ili ipak ne tako beskonačne? Postoji li uopće izbor ili je sve samo stvar sudbine. Konstelacije su priča o običnom životu, o svakom životu, životu koji počinje s naizgled beskonačnim mogućnostima, ali…

Što se događa Tarzanu i Jane nakon što su pobijedili sve prepreke na putu svoje ljubavi? Na prvi pogled, sitni nesporazumi i nesuglasice, malo ljubomore i zasićenosti, ali uglavnom vrlo neudobni uvjeti za život u džungli. 

Krležina Leda, komedija jedne karnevalske noći, jedno je od najsjajnijih djela hrvatske dramske književnosti. Ta lepršava igra glembajevskoga ciklusa uvijek glumce i publiku stavlja pred ogledalo istine o socijalnom i emotivnom statusu krhkoga građanskog sloja koji je u Hrvatskoj uvijek na rubu nepostojanja, naročito danas. 

HNK u Šibeniku, 15.11.2019 godine u 20 sati

Koncert Nere Gojanović – „Večer filmske glazbe“

HNK u Šibeniku, 16.11.2019 godine u 19:30 sati

Koncert „Zdravo maleni“

HNK u Šibeniku, 16.11.2019 godine u 20:00 sati

„U potrazi za Hamletom u Mrduši Donjoj“

HNK u Šibeniku, atrij, 16.11.2019 godine u 21:30 sati

Koncert benda polaznika dramskog studija Emotion

Krležina Leda, komedija jedne karnevalske noći, jedno je od najsjajnijih djela hrvatske dramske književnosti. Ta lepršava igra glembajevskoga ciklusa uvijek glumce i publiku stavlja pred ogledalo istine o socijalnom i emotivnom statusu krhkoga građanskog sloja koji je u Hrvatskoj uvijek na rubu nepostojanja, naročito danas. 

Nakon cijelogodišnjeg rada, istraživanja i učenja osnova glume, improvizacije i razvijanja dijaloga, Dramski studio HNK u Šibeniku „Ivana Jelić“ donosi nam svoj završni proizvod, predstavu za mlade Do kraja. Inspirirani motivima iz kultnog filmom The Full Monty polaznici Dramskog studija odlučili su prepusttiti se svojoj mašti i improvizaciji kako bi na kraju na kazališne daske iznijeli svoj autorski proizvod pod nazivom Do kraja.

Trajanje: 60 minuta 

Organizirani posjet učenika 

Književnik, prevoditelj, umjetnik i akademik Luko Paljetak predstavit će u HNK u Šibeniku „Sabrane pjesme I.-VI.“ (1968.-2018.). Uz njega knjige u kojima su po prvi put okupljene i sabrane sve zbirke pjesama našeg dubrovačkog pjesnika će predstaviti i Paljetkov dugogodišnji prijatelj akademik Tonko Maroević, književnik Pero Mioč i nakladnik Zoran Bošković. U glazbenom programu sudjelovat će skladatelj i šansonijer Darko Matičević koji je uglazbio stihove Luka Paljetka. „Sabrane pjesme I.-VI.“. objavljene su prigodom autorove 75. godišnjice rođenja, 55. obljetnice književnog i umjetničkog rada i 50. obljetnice od objavljivanja prve pjesničke zbirke „Nečastivi iz ruže“. „Sabrane pjesme I.-VI.“.  su raspoređene u šest svezaka koje čine jednu cjelinu na 3.730 stranica. Urednici „„Sabrane pjesme I.-VI.“. su akademik Tonko Maroević i Lukova supruga Anamaria Paljetak, uz suradništvo Darka Matičevića i Naklade Bošković iz Splita. Pjesme su različitog karaktera - od pučkih i ljubavnih, preko misaonih, sve do balada i romansi, a sadržaj je mijenjan kako se mijenjao interes u poeziji ili osjećaj prema svijetu.

Sudjeluju književnici Luko Paljetak, Tonko Marojević i Pero Mioč, te nakladnik Zoran Bošković. U glazbenom programu nastupa skladatelj i šansonjer Darko Matičević.

DRAMSKA PRETPLATA B

Iako je tijekom godina prepoznata kao jedna od najznačajnijih hrvatskih drama '90-ih, "Cigla", zanimljivo, nije nikada postavljena u Zagrebu, iako je mjestom radnje, duhom i specifičnim humorom smještena na zagrebačku periferiju. 

Gostovanje u Murteru

Krležina Leda, komedija jedne karnevalske noći, jedno je od najsjajnijih djela hrvatske dramske književnosti. Ta lepršava igra glembajevskoga ciklusa uvijek glumce i publiku stavlja pred ogledalo istine o socijalnom i emotivnom statusu krhkoga građanskog sloja koji je u Hrvatskoj uvijek na rubu nepostojanja, naročito danas. 

HNK u Šibeniku 

Autorski projekt Marine Pejnović i Ivana Penovića

Režija: Marija Pejnović
Autor teksta i dramaturg: Ivan Penović
Scenografija: Pietro Boban
Kostimografija: Sara Lovrić Caparin
Glazba: Josip Maršić
Svjetlo: Josip Bakula
Inspicijent: Sergej Mioč
Igraju: Franka Klarić, Šime Bubica, Ana Perković, Kristijan Šupe, Lucija Alfier, Ante Vukov
 

Program:

Leonard Bernstein: Ouvertüre to „Candide“ 4'

Mikolaj Majkusiak: "Concerto Classico" für Accordeon and Orchestra 20'

Soloist: Martina Jembrišak (Zagreb), Price winner u.a. Jeunesses Musicales Split

Robert Schumann: Sinfonie Nr. 3 Es-Dur 32'

ENDeM kvartet čine Marko Gerbus (sopran saksofon), Deni Pjanić (alt saksofon), Nereo Arbula (tenor saksofon), i Erna Čizmić Rebić (bariton saksofon), diplomanti i studenti Umjetničke akademije u Splitu u klasi prof. Gordana Tudora. Kvartet je osnovan 2015. godine kao Kvartet saksofona Umjetničke akademije u Splitu, a u ovom sastavu djeluju od 2017. godine. 2018. godine mijenjaju ime u ENDeM kvartet.

Prvi nastup kvartet je zabilježio u Splitu u srpnju 2015. godine u sklopu ciklusa Čari klasične glazbe u Podrumima. Od tada su ostvarili brojne nastupe i sudjelovali na raznim manifestacijama od čega se posebno ističu Izlog suvremenog zvuka u Zagrebu, Dani nove glazbe i Ciklus mladih glazbenika mo. Vinko Lesić u Splitu. Dobitnici su prve nagrade na međunarodnom natjecanju Davorin Jenko u Beogradu 2016. godine te prve nagrade na regionalnom i druge nagrade na državnom natjecanju komornih sastava 2017. godine. Na međunarodnom natjecanju Davorin Jenko 2018. godine osvojili su prvu nagradu i naslov laureata.

Kvartet je surađivao s priznatim glazbenicima kao što su Dubravko Detoni, Dragan Sremec, Tomislav Žužak, Valter Lovričević, Papandopulo kvartet i drugi. Repertoar kvarteta obuhvaća djela iz svih stilskih razdoblja – od baroka do suvremene glazbe, s posebnim naglaskom na djela hrvatskih skladatelja.

Rezervacija ulaznica na tel: 022 212 474 ili mail: blagajnakazalista@gmail.com

Prodaja ulaznica na blagajni kazališta od 27. svibnja od 10 do 12 sati. 

U HNK u Šibeniku  povodom obilježavanja rođendana prof.Ive Brešana održat će se prigodni programi 27. i 29.svibnja.

Atrij HNK u 18,00 sati

– otkrivanje biste Ive Brešana, rad ak. kipara Nikole Vudraga

HNK u Šibeniku u 18,30 sati

– predavanje prof. dr. sc. Ivana Boškovića Brešan i hrvatska književna kultura

HNK u Šibeniku u 19,00 sati

– Ivo Brešan Autodenuncijacija /Pero Mioč, Jasminka Antić, Anđelko Babačić/

Na repertoaru će se, u četvrtak 23. svibnja od 20 sati, tako naći tople starogradske pjesme koje pripadaju Panoniji, pjesme iz Međimurja, Dalmacije i njezine Slavonije poput „O jesenske duge noći“, naći će se autorske skladbe „Za tebe“, „Ako želiš moje srce“ no i neke od najpoznatijih pjesama sevdaha poput „Kad ja pojdoh na Bentbašu“. Uz sve to, Zrinka će prisutnima predstaviti i neke pjesme iz svoje zbirke poezije „Soba za buđenje“. Na pozornici HNK u Šibeniku Zrinki će se pridružiti vrsni glazbenici okupljeni u ansambl: Kristina Bjelopavlović Cesar na klaviru, Mario Igrec na gitari, Borna Šercar na udarljakama i Goran Delač na kontrabasu.

Nakon dva iznimna albuma, brojnih koncerata po Hrvatskoj i svijetu, nakon mnogobrojnih glazbenih pozornica, Zrinka Posavec dolazi i Šibeniku pokloniti sve melodije koje joj duša skuplja godinama.
Ulaz na koncert je besplatan, pa ne postoji niti jedan razlog da četvrtak uvečer ne uljepšate koncertom Zrinke Posavec.
Bit će to večer za pamćenje, ispunjena dubokim emocijama i emotivnim interpretacijama

Besplatne ulaznice možete predići na blagajni kazališta od ponedjeljka, 20. svibnja od 10 do 12 sati i 1 sat prije početka koncerta.

Krležina Leda, komedija jedne karnevalske noći, jedno je od najsjajnijih djela hrvatske dramske književnosti. Ta lepršava igra glembajevskoga ciklusa uvijek glumce i publiku stavlja pred ogledalo istine o socijalnom i emotivnom statusu krhkoga građanskog sloja koji je u Hrvatskoj uvijek na rubu nepostojanja, naročito danas. 

"Kako je počeo rat na mom otoku", film Vinka Brešana, nastao 1996. po scenariju Ive i Vinka Brešana, svojevrsna je prekretnica u hrvatskom filmu '90-ih – spojivši rat, odnosno njegov početak, kao temu sa žanrom komedije, "Otok" je uspio progovoriti o onome što smo tada proživljavali na humorističan način, prikupivši, dotad se činilo nevjerojatnih, 342 tisuće gledatelja. 

Prodaja ulaznica na blagajni kazališta od 2.5. u vremenu od 10 do 12 sati i na dan predstave 1 sat prije početka.

Rezervacija ulaznica na tel: 022 212 473

@: blagajnakazalista@gmail.com

"Kako je počeo rat na mom otoku", film Vinka Brešana, nastao 1996. po scenariju Ive i Vinka Brešana, svojevrsna je prekretnica u hrvatskom filmu '90-ih – spojivši rat, odnosno njegov početak, kao temu sa žanrom komedije, "Otok" je uspio progovoriti o onome što smo tada proživljavali na humorističan način, prikupivši, dotad se činilo nevjerojatnih, 342 tisuće gledatelja. 

"Kako je počeo rat na mom otoku", film Vinka Brešana, nastao 1996. po scenariju Ive i Vinka Brešana, svojevrsna je prekretnica u hrvatskom filmu '90-ih – spojivši rat, odnosno njegov početak, kao temu sa žanrom komedije, "Otok" je uspio progovoriti o onome što smo tada proživljavali na humorističan način, prikupivši, dotad se činilo nevjerojatnih, 342 tisuće gledatelja. 

Bobo Jelčić je zavidnu kazališnu karijeru izgradio autorskim projektima u suradnji s Natašom Rajković. Niz komornih priča s nesvakidašnjim naslovima – Usporavanja i Nesigurna priča u Teatru &TD, Grad u gradu, S druge strane i Izlog u ZKM-u, kao i specifična Radionica za šetanje, pričanje i izmišljanje na Dubrovačkim ljetnim igrama, samo su dio njihove karijere. Drugi je ostvaren po najvažnijim europskim kazališnim središtima jer se može pohvaliti mnogobrojnim suradnjama s internacionalnom kazališnom scenom.

Humoreska po motivima iz djela Petera Weissa

Krležina Leda, komedija jedne karnevalske noći, jedno je od najsjajnijih djela hrvatske dramske književnosti. Ta lepršava igra glembajevskoga ciklusa uvijek glumce i publiku stavlja pred ogledalo istine o socijalnom i emotivnom statusu krhkoga građanskog sloja koji je u Hrvatskoj uvijek na rubu nepostojanja, naročito danas. 

Krležina Leda, komedija jedne karnevalske noći, jedno je od najsjajnijih djela hrvatske dramske književnosti. Ta lepršava igra glembajevskoga ciklusa uvijek glumce i publiku stavlja pred ogledalo istine o socijalnom i emotivnom statusu krhkoga građanskog sloja koji je u Hrvatskoj uvijek na rubu nepostojanja, naročito danas. 

Ulaznice su u online prodaji, a možete ih i rezervirati na tel: 022 212 473 ili e-mail: blagajnakazalista@gmail.com

Prodaja ulaznica na blagajni kazališta od 25. veljače u vremenu od 10 do 12 , a na dan predstave i sat vremena prije početka.

Ulaznice su puštene u online prodaju, a možete ih i rezervirati na tel: 022 212 473 ili e-mail: blagajnakazalista@gmail.com

Prodaja ulaznica na blagajni kazališta od 12. veljače u vremenu od 10 do 12 , a na dan koncerta i sat vremena prije početka.

4 glumice pripremaju se za početak predstave Atonid i ponor pakla, Grčku tragediju postavljenu na kazališne daske, koja zapravo uopće nije bitna. 4 različita karaktera u nešto više od  90 minuta pretvara se u njih 13. Naime, naći će se viška kostima na štenderima  pa cure neće odoljeti. Razigrane i vesele glumice, kako to često biva u stvarnosti, radije bi se 4 sata družile u garderobi nego pola sata na pozornici. Kao lajtmotiv i tema večeri, nekako, ne znamo kako, nametnuo se sex. O da, i žene pričaju o njemu. Ne degutantno i ne vulgarno.

Dokumentarnom lakoćom naše  glumice igraju glumice koje se igraju, a pritom zabavljaju publiku, i nimalo manje važno, same sebe. Svi moraju biti zadovoljni i zadovoljeni.

Jeste li probali dominaciju? Kako je po staračkim domovima?

Poslovna žena, domaćica, napucana narodnjakuša, dvije bake i druge dame čekaju vas na pozornici Lude kuće, a ispred nje vaše stolice i stolovi za kojima možete i ležerno pijuckati (u Ludoj kući). S ljubavlju vas pozivamo na predstavu „Ništa ljubav, samo sex“.

Ljepotica iz Leenanea govori o pripovijedanju priče i važnosti pričanja priča i slušanja priča.

 Poput bilo koje uistinu dobre priče, priča o Mag Folan i njezinoj kćeri Maureen priča je koja utječe na slušatelja na nebrojene načine. Jedna će osoba stati na stranu majke, druga na stranu kćeri. Kako čujemo priču, ovisi o tome kako se sučeljava s našim osobnim pričama i do koje mjere možemo tolerirati vježbanje tih priča u našem unutarnjem oku, dok gledamo kako se druga priča odigrava na pozornici.

Priznajem, priča koja se odigrava, ili bolje urušava na pozornici, čudna je, ali s druge strane, takve su i mnoge naše osobne priče i istinite priče koje susrećemo svakog dana našeg života. 

Na površini, drama je o Maureen Folan, jednostavnoj i usamljenoj ženi u ranim četrdesetim godinama, i Mag, njezinoj manipulativnoj staroj majci, koja se stalno miješa u Maureenin život i odbija dopustiti kćeri da se zaljubi, čak i kada se pruži prilika u stvarnom obliku Rayjeva brata Patoa, koji bi htio Maureen za svoju ljepoticu. McDonagh prede priču vrlo oprezno i vrlo vješto s mnogim iznenađenjima i mnogim neočekivanim obratima i zaokretima te s mnogim nagradama pažljivom slušatelju. Kad vidimo kako Mag pali pozivnicu upućenu Maureen i presreće (i uništava) poštu namijenjenu njoj, mislimo kako točno znamo što se događa, tko je kriv, i kako srediti disfunkciju obitelji. Pogrešno, ili kako bi rekla naša djeca /unuci: „Da ne bi!“.

Što više vidimo i čujemo, shvaćamo kako disfunkcija te određene obitelji nije imala nimalo jednostavna. Tko je iz tog dueta majka-kći bacio prvi kamen? Imamo li posla s majkom-tiraninom koja kinji svoju kćer usidjelicu, ili zapravo imamo posla s majkom zaštitnicom koja spašava svoju psihotičnu kćer od sloma izazvanog obmanom? Kad Maureen definira svoj san kao biti bilo gdje samo ne to i bilo gdje samo ne ovdje, što je sadržaj tih snova? Snovi izgubljene mladosti i prilika ili snovi koji imaju noćnu moru čine ponešto pastoralnom po svojoj naravi? Zašto rana na Maginoj ruci neće zacijeliti? Zašto bi Maureen provodila toliko vremena kupujući kekse koja njezina majka ne voli, samo da bi je mučila? I, upravo kad pomisle da je nešto sveto u tom kućanstvu, zašto Mag prazni svoju noćnu posudu u kuhinjski sudoper? Tko je onaj munjeni u ovoj obitelji? Možda ćete do kraja drame imati neke odgovore.

"Kako je počeo rat na mom otoku", film Vinka Brešana, nastao 1996. po scenariju Ive i Vinka Brešana, svojevrsna je prekretnica u hrvatskom filmu '90-ih – spojivši rat, odnosno njegov početak, kao temu sa žanrom komedije, "Otok" je uspio progovoriti o onome što smo tada proživljavali na humorističan način, prikupivši, dotad se činilo nevjerojatnih, 342 tisuće gledatelja. Redovi ispred kina i natpisi "Rasprodano" na blagajnama vjerojatna su posljedica činjenice da je ovaj film komunicirao i nasmijavao, analizirao i ironizirao, propustivši olakšavajući smijeh u nataloženu tamu. I pogled unatrag, više od 20 godina nakon kino-premijere, smješta ovaj rad među ponajbolja, najvitalnija ostvarenja naše kinematografije, zahvaljujući dinamično skrojenoj fabuli, živim, glumstvenim likovima s kojima se možemo poistovjetiti, dijalozima koji su nam se uspjeli upisati u kolektivnu memoriju, sugestivnoj tragikomičnoj atmosferi... A sada će "Otok" oživjeti i u kazalištu, u koprodukciji dvaju teatara - GDK "Gavella" i HNK u Šibeniku, kroz adaptaciju scenarija dramaturginje Željke Udovičić Pleština te u režiji Dražena Ferenčine. Jer ova u osnovi intimna priča, utkana u turbulentne društvene okolnosti jednog razdoblja koje nas je bez sumnje odredilo, ima nam – vjerujemo – što reći i danas, na pozornici.

Gavranova komedija "Sve o ženama" najizvođeniji je Gavranov kazališni tekst, premijerno igran diljem svijeta, od Buenos Airesa, Rio de Janeira, Los Angelesa i New Yorka, pa sve do Pariza, Praga, Bratislave, Moskve, Mumbaia, Varšave, Krakova, Ljubljane, Sarajeva, Mostara, Klaipede, Trnave, Prištine, Novosibirska, Bangalorea... Nakon pedeset premijera i tri tisuće repriza, koje su imale više od sedamsto tisuća gledatelja, ova komedija ponovno se igra u Hrvatskoj. Režiju potpisuje Mladena Gavran koja je 2000.godine glumila u praizvedbi ovoga teksta u zagrebačkom Epilog Teatru.
Provjerite što je to toliko neodoljivo u predstavi o suvremenim ženama, u kojoj se humor i emocije na neobičan način isprepleću kroz pet različitih priča, uz pomoć atraktivnih glumačkih transformacija vodeći vas prema neodoljivoj kazališnoj čaroliji. Pred vama su tri sjajne glumice u dinamičnoj, zabavnoj i dirljivoj priči koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
 

Ljepotica iz Leenanea govori o pripovijedanju priče i važnosti pričanja priča i slušanja priča.

 Poput bilo koje uistinu dobre priče, priča o Mag Folan i njezinoj kćeri Maureen priča je koja utječe na slušatelja na nebrojene načine. Jedna će osoba stati na stranu majke, druga na stranu kćeri. Kako čujemo priču, ovisi o tome kako se sučeljava s našim osobnim pričama i do koje mjere možemo tolerirati vježbanje tih priča u našem unutarnjem oku, dok gledamo kako se druga priča odigrava na pozornici.

Priznajem, priča koja se odigrava, ili bolje urušava na pozornici, čudna je, ali s druge strane, takve su i mnoge naše osobne priče i istinite priče koje susrećemo svakog dana našeg života. 

Na površini, drama je o Maureen Folan, jednostavnoj i usamljenoj ženi u ranim četrdesetim godinama, i Mag, njezinoj manipulativnoj staroj majci, koja se stalno miješa u Maureenin život i odbija dopustiti kćeri da se zaljubi, čak i kada se pruži prilika u stvarnom obliku Rayjeva brata Patoa, koji bi htio Maureen za svoju ljepoticu. McDonagh prede priču vrlo oprezno i vrlo vješto s mnogim iznenađenjima i mnogim neočekivanim obratima i zaokretima te s mnogim nagradama pažljivom slušatelju. Kad vidimo kako Mag pali pozivnicu upućenu Maureen i presreće (i uništava) poštu namijenjenu njoj, mislimo kako točno znamo što se događa, tko je kriv, i kako srediti disfunkciju obitelji. Pogrešno, ili kako bi rekla naša djeca /unuci: „Da ne bi!“.

Što više vidimo i čujemo, shvaćamo kako disfunkcija te određene obitelji nije imala nimalo jednostavna. Tko je iz tog dueta majka-kći bacio prvi kamen? Imamo li posla s majkom-tiraninom koja kinji svoju kćer usidjelicu, ili zapravo imamo posla s majkom zaštitnicom koja spašava svoju psihotičnu kćer od sloma izazvanog obmanom? Kad Maureen definira svoj san kao biti bilo gdje samo ne to i bilo gdje samo ne ovdje, što je sadržaj tih snova? Snovi izgubljene mladosti i prilika ili snovi koji imaju noćnu moru čine ponešto pastoralnom po svojoj naravi? Zašto rana na Maginoj ruci neće zacijeliti? Zašto bi Maureen provodila toliko vremena kupujući kekse koja njezina majka ne voli, samo da bi je mučila? I, upravo kad pomisle da je nešto sveto u tom kućanstvu, zašto Mag prazni svoju noćnu posudu u kuhinjski sudoper? Tko je onaj munjeni u ovoj obitelji? Možda ćete do kraja drame imati neke odgovore.

Bastien i Bastienne je operna jednočinka komično- pastirskog ugođaja koja traje svega 50 minuta. Opera Bastien i Bastienne je napisana za tri operna pjevača (tenora, soprana i basa) te jednog statista. U ovoj produkciji opere Bastien i Bastienne imate priliku čuti izvanredne operne soliste i magistre pjevanja, koji ujedno pjevaju i u Hrvatskom Narodnom Kazalištu u Splitu.

Mnoge studije dokazuju kako Mozartova glazba djeluje terapeutski, oslobađa kreativnost kod djece, pomaže kod poremećaja paženje pa čak i autizma te da djeca uz nju brže uče srtrane jezike.

Drama Briana Friela Molly Sweeney koja je predložak za predstavu inspirirana je čuvenim esejem Olivera Sacksa “Vidjeti i nevidjeti” nastalog na stvarnim sudbinama.

"Kako je počeo rat na mom otoku", film Vinka Brešana, nastao 1996. po scenariju Ive i Vinka Brešana, svojevrsna je prekretnica u hrvatskom filmu '90-ih – spojivši rat, odnosno njegov početak, kao temu sa žanrom komedije, "Otok" je uspio progovoriti o onome što smo tada proživljavali na humorističan način, prikupivši, dotad se činilo nevjerojatnih, 342 tisuće gledatelja. Redovi ispred kina i natpisi "Rasprodano" na blagajnama vjerojatna su posljedica činjenice da je ovaj film komunicirao i nasmijavao, analizirao i ironizirao, propustivši olakšavajući smijeh u nataloženu tamu. I pogled unatrag, više od 20 godina nakon kino-premijere, smješta ovaj rad među ponajbolja, najvitalnija ostvarenja naše kinematografije, zahvaljujući dinamično skrojenoj fabuli, živim, glumstvenim likovima s kojima se možemo poistovjetiti, dijalozima koji su nam se uspjeli upisati u kolektivnu memoriju, sugestivnoj tragikomičnoj atmosferi... A sada će "Otok" oživjeti i u kazalištu, u koprodukciji dvaju teatara - GDK "Gavella" i HNK u Šibeniku, kroz adaptaciju scenarija dramaturginje Željke Udovičić Pleština te u režiji Dražena Ferenčine. Jer ova u osnovi intimna priča, utkana u turbulentne društvene okolnosti jednog razdoblja koje nas je bez sumnje odredilo, ima nam – vjerujemo – što reći i danas, na pozornici.

Hathor plectrum kvartet pokrenut je u talijanskoj regiji Apuliji. Osnovali su ga četvorica glazbenika s idejom da ponovno otkriju mandolinu, tipični tradicijski talijanski glazbeni instrument. Kvartet je nastupio na raznim međunarodnim festivalima i priredbama, a među njihovim glazbenim suradnicima bili su: Antonella Ruggiero, Patty Pravo i Antonio Maggio.

Kvartet će izvesti kombinaciju klasične glazbe za mandolinu, eksperimentalnu pop glazbu, te različite skladbe posebno aranžirane za ovaj sastav, a koje su inspirirane klasičnim, napolitanskim repertoarom te filmskom glazbom

Program

Raffaele Calace: TARANTELLA

Bruno Szordikowski: SUITE IRLANDESE

Tosti – Di Giacomo: MARECHIARE

F.lli De Curtis: TORNA A SURRIENTO

Tradizionale: TARANTELLA TASSO

Lama – Bovio: REGINELLA

Ennio Morricone: GABRIEL’S OBOE

Nicola Piovani: LA VITA E’ BELLA

Nino Rota: BRUCIA LA LUNA

Leonard Cohen: HALLELUJA

Califano – Cannio: O’ SURDATO ‘NNAMMURATO

Turco – Denza: FUNICULÌ FUNICULÀ

Tradizionale: TARANTELLA RICCI

Aljoša Jurinić (Zagreb, 1989.) hrvatski je pijanist. Svoj najveći uspjeh ostvario je 2012. pobijedivši na uglednom pijanističkom natjecanju Robert Schumann u skladateljevu rodnom gradu Zwickauu. Godine 2015. bio je finalist 17. Međunarodnog pijanističkog natjecanja Fryderyk Chopin u Varšavi. Laureat je Natjecanja kraljice Elizabete 2016. godine. Pobjednik je brojnih natjecanja, među ostalim triju pijanističkih natjecanja u Italiji: 3. Međunarodnom pijanističkom natjecanju Encore! Shura Cherkassky u Milanu, 4. Međunarodnom pijanističkom natjecanju Luciano Luciani u Cosenzi i 5. međunarodnom pijanističkom natjecanju u Massarosi 2014.

Dobitnik je svih vodećih nagrada za mlade glazbenike u Hrvatskoj, od kojih se ističu Mladi glazbenik godine po izboru Zagrebačke filharmonije (2012), i Nagrada Ivo Vuljević (2010); pobjednik je Međunarodnog natjecanja mladih glazbenika Ferdo Livadić u Samoboru (2013) i Tribine Darko Lukić (2015). Dobitnik je nagrade Vladimir Nazor za 2015. godinu.

Program:

C. Debussy: Rêverie

L. van Beethoven: Sonata br. 13 u Es-duru, op. 27 br. 1

F. Chopin: Dvanaest etida, op. 25

Prodaja ulaznica u City Point-u šibenskih tvrđava (Don Krste Stošića 1, Šibenik), od ponedjeljka do subote od 8 do 20 sati.

PROGRAM

J. G. Albrechtsberger: Partita in C za violinu, violončelo i harfu

                                   Moderato- Menuet- Adagio- Presto

E. Elgar: Chanson de Matin

                Chanson de Nuit

H. Halvorsen: Pasacaglia

J. Massenet: Elegia (obr. K. Marmilić)

D. Pejačević: Canzoneta (obr. K. Marmilić)

D. Pejačević: Trio br. 1 Op. 15 (obrada za violinu, harfu i violončelo)

M.Glinka: Nocturno i Romanca za violinu, harfu i violončelo

C. Gardel: Por una Cabeza (obr. K. Marmilić)

Program

H. Arlen: Over the rainbow (The wizard of Oz)

L. Bernstein: Somewhere ( West side story)

C. M. Schonberg: Sun and Moon ( Miss Saigon)

F. Loewe: I could have danced all night ( My fair lady)

I.Dunajevski: Hvala ti srce (Tko pjeva zlo ne misli)

J. Kander: And all that Jazz ( Chicago)

A.L. Webber: Memory (Cats)

R. Rodgers: Climb evˋry mountain ( The sound of music)

L. Bernstein: I feel pretty ( West side story)

J. Kander: Cabaret (Cabaret)

B. Andersson: I know him so well (Chess)

A.L. Webber: All I ask of you ( The Phantom from the opera)

R. Rogers: This nearly was mine ( South Pacific)

J. Bock: If I were a rich man ( Fidder on the Roof)

R. Rogers: Younger Than Springtime (South Pacific)

N. H. Brown: Singin in the rain (Singin in the rain)

On the street where you live ( My fair lady)

L. Bernstein: Tonight ( West side story)

Prodaja ulaznica na blagajni kazališta od 12. srpnja u vremenu od 10 do 12 sati, a na dan koncerta i od 19 do 21 sat. Online prodaja od 6. srpnja.

Pijanistica Gordana Pavić (1975.) rođena je u Zadru gdje je u Glazbenoj školi Blagoje Bersa završila osnovno i srednje glazbeno obrazovanje u razredu profesorice Zlate Eterović. Diplomirala je 1994., a magistrirala 2006. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu klasi profesora Jakše Zlatara. Iste godine održala je prvi samostalni koncert, dok je tijekom studija uspješno nastupala u Hrvatskom glazbenom zavodu na akademskim produkcijama. Sudjelovala je na brojnim stručnim seminarima, bila stipendistica grada Zagreba, a godine 1997. dobila nagradu Darko Lukić. Od 1999. predaje klavir u Glazbenoj školi Ivan Lukačić u Šibeniku. Njeni učenici bilježe uspjehe na regionalnim i državnim natjecanjima. Uz pedagoški rad Gordana Pavić redovito svira kao solistica i komorna glazbenica diljem Hrvatske.

Gostovanje u Gradskom kazalištu ''Zorin dom'' u Karlovcu

Ljepotica iz Leenanea govori o pripovijedanju priče i važnosti pričanja priča i slušanja priča.

 Poput bilo koje uistinu dobre priče, priča o Mag Folan i njezinoj kćeri Maureen priča je koja utječe na slušatelja na nebrojene načine. Jedna će osoba stati na stranu majke, druga na stranu kćeri. Kako čujemo priču, ovisi o tome kako se sučeljava s našim osobnim pričama i do koje mjere možemo tolerirati vježbanje tih priča u našem unutarnjem oku, dok gledamo kako se druga priča odigrava na pozornici.

Priznajem, priča koja se odigrava, ili bolje urušava na pozornici, čudna je, ali s druge strane, takve su i mnoge naše osobne priče i istinite priče koje susrećemo svakog dana našeg života. 

"Kako je počeo rat na mom otoku", film Vinka Brešana, nastao 1996. po scenariju Ive i Vinka Brešana, svojevrsna je prekretnica u hrvatskom filmu '90-ih – spojivši rat, odnosno njegov početak, kao temu sa žanrom komedije, "Otok" je uspio progovoriti o onome što smo tada proživljavali na humorističan način, prikupivši, dotad se činilo nevjerojatnih, 342 tisuće gledatelja. Redovi ispred kina i natpisi "Rasprodano" na blagajnama vjerojatna su posljedica činjenice da je ovaj film komunicirao i nasmijavao, analizirao i ironizirao, propustivši olakšavajući smijeh u nataloženu tamu. I pogled unatrag, više od 20 godina nakon kino-premijere, smješta ovaj rad među ponajbolja, najvitalnija ostvarenja naše kinematografije, zahvaljujući dinamično skrojenoj fabuli, živim, glumstvenim likovima s kojima se možemo poistovjetiti, dijalozima koji su nam se uspjeli upisati u kolektivnu memoriju, sugestivnoj tragikomičnoj atmosferi... A sada će "Otok" oživjeti i u kazalištu, u koprodukciji dvaju teatara - GDK "Gavella" i HNK u Šibeniku, kroz adaptaciju scenarija dramaturginje Željke Udovičić Pleština te u režiji Dražena Ferenčine. Jer ova u osnovi intimna priča, utkana u turbulentne društvene okolnosti jednog razdoblja koje nas je bez sumnje odredilo, ima nam – vjerujemo – što reći i danas, na pozornici.

Plesom, kao univerzalnim jezikom, glasom tijela, plesači manfestiraju unutarnji doživljaj hospitaliziranih pojedinaca u izolaciji ustanove gdje različite sudbine kao ni društveni status nisu važni, gdje je svatko u svojoj priči ravnopravan, jednak. Pokretom izvođači prenose doživljaj vanjskog svijeta, kroz pojedinca opterećenog nemirom, osjećajem odbačenosti naglim promjenama raspoloženja, u osobnim transformacijama dotičući ekstreme...od radosti, boli do otupjelosti i potpune apatije.

Drama Briana Friela Molly Sweeney koja je predložak za predstavu inspirirana je čuvenim esejem Olivera Sacksa “Vidjeti i nevidjeti” nastalog na stvarnim sudbinama.

Smijeh je najmoćnija vještina na svijetu, najbolji lijek, upravlja emocijama, olakšava stres. Sat i pol vrhunske zabave uz kazališnu predstavu i to najgledaniju crnogorsku komediju svih vremena "Crnogorac u krevetu". Njezin autor i jedan od dvaju likova na pozornici je Peđa Šuškavčević, u susjednoj Crnog Gori, ali i puno šire sinonim i simbol komedije. Ovu komediju od obične dijeli odličan tekst, vrhunsko glumačko umijeće i dobra scenografija.

Riječ je komediji koja se bavi crnogorskim načinom života i običajima koja opisuje život jednog prosječnog crnogorskog bračnog para.

Autor: Pedja Šuškavčević

Igraju: Pedja Šuškavčević i Ana Šimundža Selski ž/

Prodaja ulaznica: www.eventim.hr

Mjuzikl za djecu, 4+

Slastičarka Pralina i njezine raspjevane pomoćnice Jagoda i Višnja pripremaju kolače za proslavu Dana smijeha. 

Prodaja ulaznica na blagajni kazališta od 10 - 12h.