Arhiva događanja

Koncert intrigantnog naziva posvećen je neizostavnoj temi ljubavi koju će ovaj šarmantni duo predstaviti Šibenskoj publici kroz najljepše hrvatske i internacionalne ljubavne pjesme. Na programu se nalaze pjesme posvećene tematikama Čežnje, Ispunjenja, Izdaje, Očaja i Nade kroz umjetnička pera brojnih iznimnih skladatelja opjevane na čak osam stranih jezika( Donaudy, Tosti, R. Strauss, M. de Falla, R. Hahn, S. Rahmanjinov, N. Rimski Korsakov, P. I. Čajkovski, M. Legrand, D. Pejačević, B. Bersa  i još pokoji skladatelj iznenađenja)

GOSTOVANJA

06. srpnja 2021. u 21 sat
Vrgorac, dvorište rodne kuće Tina Ujevića

08. srpnja 2021. u 21 sat
Gospić, Pučko otvoreno učilište

14. srpnja 2021. u 21
 Drniš, dvorana Ivana Meštrovića

20. srpnja 2021. u 21 sat
Solin

22. srpnja 2021. u 21 sat
Vodice, Đardin je IN, Trg kneza Branimira

29. srpnja 2021. u 21 sat
Jezera

Kataklò Athletic Dance Theatre, najvažnije je talijansko atletsko – plesno kazalište, međunarodno prepoznato i cijenjeno čak i izvan kazališne scene, prikladno za bilo koju vrstu umjetničke i izvedbene umjetnosti.
Povratak plesu govori o povratku plesača na scenu, o prilici kada napokon možemo podijeliti teret emocionalnog iskustva nakupljenog i proživljenog posljednjih mjeseci. Giulia Staccioli potpisuje predstavu koja kombinira različite repertoarne fragmente prenoseći poruke nade: sakupimo sve dijelove, obnovimo sebe, pokažimo se novim, ali uvijek vjernim sebi. Ukratko, vratimo se plesu!
Trajanje: 45 minuta
Uzrast: za sve uzraste

Četrnaestogodišnja Zora, koja je kao izbjegličko dijete stigla u Senj, predvodnica je dječje bande koja hara gradom i krade “ono što im je potrebno da prežive”, a usput podmeće nogu gradskim moćnicima. Radnja se zapliće kad dvanaestogodišnjem Branku umre majka. Dječak ostaje bez doma, nitko ga neće i on upada u nevolje iz kojih ga izvlači Zora te ga odvodi u ruševnu tvrđavu Nehajgrad, k svojoj četveročlanoj družini ostavljene ili zlostavljane djece, što sama sebe nazivaju “uskocima”, po čuvenim jadranskim moreplovcima i borcima protiv nepravde. Usporedno s njihovom pričom pratimo onu o sukobu bogatog veletrgovca i korumpiranog gradonačelnika protiv siromašnog ribara Gorjana, jedinog zaštitnika Zore i njezine družine.
Trajanje: 90 min
Uzrast: 9+

Doktor. Svelječić je topla je, duhovita i poučna priča o doktoru koji, kako nam i samo ime kaže, ima lijek za sve. Svakoga dana u njegovu ordinaciju dolaze baloni sa željama i molbama razne djece koja imaju određeni problem. U slučaju da se bojite paukova tu je dr. Svelječić, u slučaju da ste sramežljivi tu je dr. Svelječić, ako još piškite u krevet i to će naš doktor izliječiti svojim čarobnim napitkom. U spravljanju napitaka pomažu mu njegovi pomoćnici Vedra, Mrgud, Mudri i Straško koji se brinu da napitak ima sve sastojke i da dođu u prave ruke. No jednoga dana pojavi se djevojčica Mia koja želi postati zločesta kako bi se svidjela svojem društvu. Naš doktor našao se pred najtežim  zadatkom u njegovoj  dugogodišnjoj karijeri jer za loše stvari on ne spravlja napitke, ali također ne zna kako riješiti neobičan  problem. 
Trajanje: 45 min
Uzrast: 5+

Predstava je koncipirana kao igra Učitelja i troje učenika (Moljci), koji kroz igru, glumu i nadasve kreativnost zamišljenog prostora, uče koliko je zabavno čitati. Moljci su tipični učenici koji su pomalo lijeni u početku i ne nalaze ništa zanimljivo oko čitanja u ovo digitalno doba.  Učitelj ih isprva natjera, a zatim im prepusti cijelu predstavu Matovilke, u koju Moljci zarone do kraja te im ona završi i prerano. Na kraju predstave, vraćamo se sa Moljcima u školske klupe gdje nam oni ispričaju što su naučili. Na taj način djeci predstavljamo što se sve zabavno može dogoditi ako pruže šansu mašti kroz čitanje.
Trajanje: 50 min
Uzrast: 5+

Hoću – Neću je predstava o igri – mašti bez granica, kreativnosti kojom se stvaraju svjetovi ni iz čega. U dječjem je društvu potreban samo jedan „hoću“- dogovor, volja, pristanak – i svijet igre se podatno rastvara pred sudionicima. „Neću“ je privremeno izlaženje iz tog svijeta da bi se uspostavio novi izazov i krenulo u pustolovinu nepoznatim prostorima.
Bez obzira na sve okolnosti suvremenog doba, igra je djeci prirođena. U gledalištu na predstavi Hoću – Neću djeca će biti sudionici u njima prepoznatljivom svijetu mašte, pa će kreativna igra, svojstvena djeci i glumcima, postati uzajamni svijet užitka i radosti.
Trajanje: 40 min
Uzrast: 3+

Ova specifična predstava kombinira ples s idejom oživljavanja neživih predmeta različitih materijala, podižući raspon estetskog izraza plesača i njihove plesne kreativnosti. Kao što plesač kontrolira svoje tijelo u ekstremnim situacijama, tako se različiti materijali pojavljuju kao sastavni dijelovi tijela plesača, testirajući njihovu kontrolu i nad “neživim” materijalima. Ovo je zabavna predstava za cijelu obitelj, u kojoj plesači žele podijeliti svoje iskustvo i vještine s plesnog podija. 
Trajanje: 60 min
Uzrast: 6+

VELIKI ZA MALE

HRVATSKI AUTORI ZA DJECU – DEDIĆ, JUSIĆ, MIHALJEVIĆ, KALOGJERA, KABILJO, KRAJAČ, BRITVIĆ, KUŠEC

Mladi hrvatski glazbenici pod vodstvom Ante Gele izvode najpoznatije i najveće dječje evergreene.
Trajanje: 70 min
Uzrast: za sve uzraste

Esencijalno je predstava koja se bavi prijelazima. Pet likova koji se igraju i sanjaju, vode nas svojim pustolovinama kroz neistražene kutke, gdje je najjednostavniji način, ujedno i najbolja odluka. Spektakularna scenografija nadahnuta je Waldorfovom "dugom", igračkom koja se sastoji od stupova i lukova i koja oduvijek potpiruje dječju maštu. 
Trajanje: 50 min
Uzrast: za sve uzraste

Besplatne ulaznice se mogu predignuti na blagajni kazališta na sam dan programa 1 sat prije početka.

U GK Joza Ivakić započeo je rad na pripremi predstave po tekstu Ive Brešana “Viđenje Isusa Krista u kasarni V.P. 2507” s glumačkom reprezentativnom postavom koja se proteklih dana po prvi puta i okupila u Vinkovcima. Predstava je koprodukcija Gradskog kazališta Joze Ivakića, Narodnog pozorišta Tuzla, Hrvatskog kazališta Pečuh i Umjetničke organizacije Slavonski Brodway iz Slavonskog Broda u kojoj glume dramski prvak Goran Grgić, potom još jedna poznati zagrebački glumac, Ljubo Zečević, Vinkovčanin Vladimir Andrić kojega ne treba posebno predstavljati, novi član profesionalnog ansambla vinkovačkog Gradskog kazališta Vedran Dakić, a tu su još i veteran Zorko Bagić, Andrija Krištof, Luka Stilinović, Ivan Simon, Domagoj Ivanković, Karlo Bernik i Matko Duvnjak Jović.

Režiju potpisuje Jasmin Novljaković.

GOSTOVANJA:

GKM Split, 11.05.2021.

GK Zorin dom, Karlovac, 19.05.2021.

Histrionski dom, Gumbekovi dani, Zagreb, 20.05.2021.

POU Duga Resa, 21.05.2021.

Sara Renar je nagrađivana zagrebačka kantautorica i pripada skupini najpriznatijih glazbenih imena nove generacije u regiji. Iza sebe ima pet samostalnih diskografska izdanja u kojima potpisuje tekst i glazbu. Album "Djeca" je 2014. godine nominiran za nagradu Porin za najbolji debitantski album, dok je 2015. za EP "Jesen" Sara nominirana u dvije kategorije (najbolja ženska vokalna izvedba, najbolji alternativni album), a Porin je osvojila u kategoriji vokalne izvedbe. "Tišina" iz 2016. je za istu nagradu nominirana za album godine i najbolji alternativni album, a isti album je zaslužio nominaciju za IMPALA europski album godine. Posljednji live album "Gdje povlačiš crtu" odjeknuo je u svim medijima, a prema svim kritikama je revolucionarni i svjetski materijal koji zaslužuje posebnu pažnju. U posljednje tri godine Sara je zabilježila oko 250 koncertnih nastupa diljem Europe i regije. Osim vlastite autorske glazbe, surađivala je na projektima kazališne skupine Montažstroj i umjetničkog kolektiva SKROZ , česta je suradnica književnih manifestacija "Goranovo proljeće", "Tko Čita?", "Sjećanje na Tina" i "Doručak kod Krleže", surađuje sa svjetski priznatim DJ imenima (Insolate, Hibrid) te radi glazbu za multimedijske projekte. Dobitnica je raznih europskih priznanja i stipendija, uključujući projekt Europske Unije za potporu mladih glazbenika"European Music Incubator", europsku potporu za mobilnost umjetnika i-Portunus te OneBeat Balkan umjetničku rezidenciju. Kritika je odlično recenzirala sva dosadašnja izdanja i live nastupe koji su Saru stavili u sam vrh nove muzičke scene u regiji. 
Renar trenutno promovira svoj četvrti studijski album "Šuti i pjevaj" te EP suradnje s renomiranom DJ Insolate "Hyperventilation".
 

Jedini Molièreov mitološki komad ”Amfitrion” tematizira sudbinu istoimenog lika iz grčke mitologije, Kreontovog suvremenika i sugrađanina, te Heraklovog očuha. Radnja se odvija nakon što se Amfitrion vraća iz rata u kojem je išao osvetiti Alkmeninu braću, što je bio Alkmenin uvjet za brak s njim. U toj osveti pomagao mu je i sam Zeus odnosno Jupiter. Međutim, dok je Amfitrion u osvetničkom pohodu, Jupiter je u ljubavnom pohodu na Alkmenu, prerušen u lik Amfitriona

Branimir Bubica rođen je u Šibeniku 22.09.1982. Pohađao je osnovnu i srednju glazbenu školu u Šibeniku, a školovanje nastavio na glazbenoj akademiji u Splitu. 
Od 2001. godine profesionalno se bavi glazbom, pa tako s klapom Teuta od 2001. do 2005. ostvaruje zavidne rezultate u samo nekoliko godina postojanja klape. Teuta se može podičiti sa čak 8 nagrada na FDK Omiš, 6 "Šansonjera" na festivalu Šansone u Šibeniku. 
Kasnije kao član grupe "Nas Quatros" ostvaruje brojne koncertne uspjehe te nagradu za najbolje debitante na šibenkoj Šansoni za pjesmu "SIćanja". 
2011. godine osniva klapu "Sebenico" u kojoj do danas pjeva, gdje se ostvaruje kao voditelj, tekstopisac, skladatelj i producent. 
S klapom Sebenicom ostvaruje zavidne rezultate i osvjaja brojne nagrade od kojih bi izdvojili nominaciju za diskografsku nagradu "Porin" za produkciju albuma "Dobra večer uzorita", treću nagradu publike na Festivalu dalmatinske šansone sa pjesmom "Nisan zna" za koju potpisuje glazbu i tekst te osvajanje prve nagrade publike na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu 2020. godine. 
Do sada izdaje 4 studijska albuma, a trenutno su još 2 u pripremi. Autorski u suradnji sa klapom Sebenico i slavljenički album na kojem će se naći najbolje pjesme u 20 godina profesionalnog djelovanja. 

... U Vla Vla Vlajland cabaretu jedna arhe/stereo tipična Vlajna hajdučki se hrva protiv nekoliko predrasuda uzidanih u nju pogrešnim odgojem, patrijarhalnom (ne)kulturom, nacionalističkom pristupu povijesti i sličnim nastrano nasilnim tradicionalnim i novokomponiranim naivnostima. U tom ratu protiv same sebe i svijeta čije sablje sijeku sve što strši, moja se Vlajna zdravim razumom i ljubavlju uzdiže iz mentalitetskog kamenjara i uspijeva postići emancipaciju.

U Domovinskom ratu, najbolnija su stradavanja djece.

Dijete svakom roditelju daje gotovo nadljudsku snagu. S gubitkom djeteta ta snaga zauvijek nestaje. Do kraja života, roditelji te djece ostaju… otkrhnuti.

Intencija ovog dokumentarnog filma je dati odgovor na pitanje: Tko su ta djeca? Koja su njihova imena? O čemu su maštala? Čemu se radovala? Koja im je bila omiljena igračka? Ta su djeca postojala. Tužno je da se tih dječjih lica sjećaju samo njihovi roditelji.

U svakodnevnom životu muči nas milijun i jedan problem, a velika većina njih su trivijalni. Imamo li ikada vremena zastati i razmisliti što zaista znači nenadoknadiv gubitak? Ti „okrhnuti“ ljudi žive s nama. Sjede pored nas u autobusu, stoje s nama u redu ispred blagajne. Znamo da njihov gubitak nikada nećemo ispraviti no ponekad je dovoljno pokazati barem malo pažnje i suosjećanja. Empatija je najplemenitiji ljudski osjećaj. Ovaj film pokušat će ljude na to prisjetiti.

Crkva Gospe van Grada

Od glazbe živi, a glazba ga je u zadnjih dvadeset godina vodila preko Splita, Zagreba, Pule i Zadra do Beograda, Sarajeva, Novog Sada, Osijeka, Maribora, Hvara… U svim tim gradovima je živio, stvarao i svirao, a u ljeto 2019. put ga je doveo u Šibenik.

Kad je došla karantena ostao je u Šibenku, gdje živi na Gorici. S Gorice mu je baka, iz poznate šibenske trgovačke obitelji Drutter. Njezin brat Albert Drutter bio je profesor u glazbenoj školi i glumac u šibenskom kazalištu. Saša se zapravo vratio kući, iako u Šibeniku nikad nije živio.

„Genetski sam vezan za ovaj grad, sad živim stotinjak metara od kuće u kojoj je rođena moja baka. No, bilo je suđeno da završim u Arsen-gradu, Arsen Dedić jedan je od deset najvećih kantautora na svijetu, on je za mene broj jedan, njegovim pjesmama sam najviše sklon“ –  konstatira Saša, koji nabrajajući uzore spominje i Balaševića, Cohena, Miladina Šobića, Johna Denvera, Fabrizia de Andrea, Ibricu Jusića,..

Program:

1. Ma rendi pur contento - V. Bellini
2.Non t’amo piu - P. Tosti
3.Fin ch’han dal vino / Don Giovanni - W.A.Mozart
4.Deh vienni alla finestra / Don Giovanni - W.A.Mozart
5.Hai gia vinta la causa / Le nozze di Figaro - W.A.Mozart
                                (PAUZA)
6. Varijacije za klavir, op.1 - S. DEDIĆ
7.Bella siccome un angelo / Don Pasquale - V.Bellini
8.Per me giunto / Don Carlos - G.Verdi
9. Io moro / Don Carlos – G. Verdi
10.Parla mi d’amore Mariu - A.Bixio
11.Musica probita - S.Gastaldon
12.Dicitencello vuie - R. Falvo

Radnja drame „Roko i Cicibela“ temelji se na stvarnim osobama i događajima s početka dvadesetog stoljeća. Prema ovom Smojinom scenariju je 1978. snimljen i istoimeni film u kojem su glavne uloge ostvarili Boris Dvornik i Semka Sokolović – Bertok. Roko Ljubica, zvani Balauska, bio je ribar koji je živio na napuštenoj gajeti na Matejuški, a zaljubio se u Dujku Bašić čiji je nadimak bio Cicibela.

Ovaj siromašni par vjenčao se u crkvi sv. Križa u Veloj Varoši u Splitu. Živili su po napuštenim gajetama i leutima te su upali u oko turistima koji su ih snimili. Umrli su zajedno na zimu 1936./37. godine stisnuti jedno uz drugo na zemljanom tlu potleušice u Antonovoj ulici na broju 14. Tu ih je grad smjestio kad su ušli u poznije godine života. Drama „Roko i Cicibela“ je prije svega topla, bajkovita priča o istinskoj ljubavi koja u današnjem materijalnom svijetu sve više postaje endemska vrsta.

Navedena melodrama stavlja fokus na ljubav dvoje ljudi kojima siromaštvo i neimaština nisu prepreka u ostvarivanju sretnog suživota.  U današnje vrijeme, u kojem su ljudi okrenuti stjecanju materijalnih dobara, ova čudesna pučka legenda o najpoznatijem splitskom ljubavnom paru pokazat će nam da materijalno bogatsvo ne znači puno i da ono nije jamstvo životne sreće. Predstava kroz koju Roko i Cicibela proživljavaju sve radosne trenutke ali i nedaće koje su ih snašle na životnom putu obiluje elementima pučkog teatra, te potvrđuje da su razumjevanje i ljubav jači od svih prepreka koje život donese.

 Zbog epidemioloških mjera na programima u HNK u Šibeniku može prisustvovati samo 48 gledatelja. Ulaznice u prodaji na www.mojekarte.hr i na blagajni kazališta od 20. siječnja od 10 do 12 sati, te na sam dan programa 1 sat prije početka predstave.

Za sve programe prošlogodišnji pretplatnici A i B (nagrada za vjernost), umirovljenici, osobe s invaliditetom i studenti imaju 20% popusta. Cijena ulaznice je 80, 00 kn.

Zbog epidemioloških mjera na programima u HNK u Šibeniku može prisustvovati samo 48 gledatelja. Ulaznice u prodaji na www.mojekarte.hr i na blagajni kazališta od 20. siječnja od 10 do 12 sati, te na sam dan programa 1 sat prije početka kabareta.

Za sve programe prošlogodišnji pretplatnici A i B (nagrada za vjernost), umirovljenici, osobe s invaliditetom i studenti imaju 20% popusta. Cijena ulaznice je 50, 00 kn.

Murlin Murlo ruskog dramatičara Nikolaja Koljade bavi se životima četvero mladih ljudi koji egzistiraju u posttranzicijskom razdoblju, odnosno u onome što je ostalo od nekadašnjeg sovjetskog imperijalizma. Radnja se odvija u provincijskom gradiću Sipilovsk gdje likovi nemaju priliku za zdrav razvoj. Želja za metropolom, Moskvom, boljim životom, gotovo je čehovljevski prikazana. Okolnosti ih samo gaze, a dvije sestre Olga i Ina ugledaju spas u novom podstanaru Alekseju. Koljada u stilu odlazi ekstremno u kreiranju ljudskih sudbina, daje notu sablasnog, gangrenozno prosipa ljudsku srž na pladanj. Murlin Murlo je priča o nama i o još jednom beznadežnom kriku za boljim sutra.

"Moj slučaj" je monodrama, predstava o životu i djelu Vlade Gotovca, velikog hrvatskog književnika, filozofa i političara.

Monodrama obuhvaća djetinjstvo, odrastanje, zrelu dob, zatvorske godine, stvaralaštvo te predratnu i poslijeratnu borbu Vlade Gotovca za raznolikost nasuprot ograničavanju i ujednačavanju u svim područjima života te beskompromisnu analizu naše suvremenosti.

Rođen u malom narodu, ušutkanom, sklonom dvostrukom životu, jednom u javnosti i drugom u domu, Gotovac, prema vlastitom svjedočenju, od samog djetinjstva nije znao, nije htio i nije mogao šutjeti ...

Murlin Murlo ruskog dramatičara Nikolaja Koljade bavi se životima četvero mladih ljudi koji egzistiraju u posttranzicijskom razdoblju, odnosno u onome što je ostalo od nekadašnjeg sovjetskog imperijalizma. Radnja se odvija u provincijskom gradiću Sipilovsk gdje likovi nemaju priliku za zdrav razvoj. Želja za metropolom, Moskvom, boljim životom, gotovo je čehovljevski prikazana. Okolnosti ih samo gaze, a dvije sestre Olga i Ina ugledaju spas u novom podstanaru Alekseju. Koljada u stilu odlazi ekstremno u kreiranju ljudskih sudbina, daje notu sablasnog, gangrenozno prosipa ljudsku srž na pladanj. Murlin Murlo je priča o nama i o još jednom beznadežnom kriku za boljim sutra.

Murlin Murlo ruskog dramatičara Nikolaja Koljade bavi se životima četvero mladih ljudi koji egzistiraju u posttranzicijskom razdoblju, odnosno u onome što je ostalo od nekadašnjeg sovjetskog imperijalizma. Radnja se odvija u provincijskom gradiću Sipilovsk gdje likovi nemaju priliku za zdrav razvoj. Želja za metropolom, Moskvom, boljim životom, gotovo je čehovljevski prikazana. Okolnosti ih samo gaze, a dvije sestre Olga i Ina ugledaju spas u novom podstanaru Alekseju. Koljada u stilu odlazi ekstremno u kreiranju ljudskih sudbina, daje notu sablasnog, gangrenozno prosipa ljudsku srž na pladanj. Murlin Murlo je priča o nama i o još jednom beznadežnom kriku za boljim sutra.

Zovko je za ulogu u toj predstavi zaslužio nagradu za najbolje glumačko ostvarenje 16. Marulićevih dana. Petnaest godina kasnije, kao svojevrsni hommage našem glumcu i dramatičaru, ali i zbog svoje publike, u novoj se produkciji vraćamo starom tekstu.
Na površini duhovita, naizgled svakodnevna ljudska priča o zamjeni identiteta i zabavnim nesporazumima koji iz nje proizilaze, u svojoj je suštini dubinska analiza ljudskih odnosa u suvremenom, otuđenom svijetu i potrebi ljudi za „srodnom dušom“. Iako ova drama ne pretendira na velike teme, već se bavi sasvim malim ljudskim strahom, strahom od dugo očekivane sreće, njeni dometi su itekako značajni. Pobijediti strah, dati šansu samom sebi, usuditi se napraviti onaj presudan korak ka sreći, ka ispunjenju - blago je koje su sputani strahom ispustili mnogi. 

"Greta i Petar u Francuzici kao da nisu imali nejasnoća ni težina u naslućeno mogućoj ljubavi, jednostavno su bili Ona i On, svoji, radoznali kao djeca, umorni u svojim svjetovima, ali ne bez nade. Stoga nas veseli što je ovoj predstavi žiri dramskoga programa dodijelio nagradu Judita za najbolje umjetničko ostvarenje."
Dunja Vusio, Vijenac

"Francuzica nudi ugođaj mirnoće i finoće, danas tako rijedak "
Jasmina Parić, Slobodna Dalmacija

Postavkom komada „Sviraj to ponovno, Sam“ još jednom ćemo se osvjedočiti kako svaki „mit“ i ne mora nužno biti narativni falsifikat i glorificirajuće pretjerivanje.
Upravo njegov specifični humor, vječna težnja da se bavi seksom i muško-ženskim odnosima u čijem je središtu nespretni i smušeni intelektualac, glavni je sastojak njegovih scenarija i drama, kao velikog i neiscrpnog rezervoara koji je uvijek dostupan za nova scenska čitanja.

Murlin Murlo ruskog dramatičara Nikolaja Koljade bavi se životima četvero mladih ljudi koji egzistiraju u posttranzicijskom razdoblju, odnosno u onome što je ostalo od nekadašnjeg sovjetskog imperijalizma. Radnja se odvija u provincijskom gradiću Sipilovsk gdje likovi nemaju priliku za zdrav razvoj. Želja za metropolom, Moskvom, boljim životom, gotovo je čehovljevski prikazana. Okolnosti ih samo gaze, a dvije sestre Olga i Ina ugledaju spas u novom podstanaru Alekseju. Koljada u stilu odlazi ekstremno u kreiranju ljudskih sudbina, daje notu sablasnog, gangrenozno prosipa ljudsku srž na pladanj. Murlin Murlo je priča o nama i o još jednom beznadežnom kriku za boljim sutra.

Gorko-slatku komediju o umirovljenoj stjuardesi Tamari i njezinoj kćerki Nori u raljama zelenaškog bankarstva potpisuje Davor Špišić, jedno od najbritkijih pera hrvatske kazališne scene, višestruko nagrađivani prozaist, dramatičar i scenarist, miljenik kritike i publike, sjajan dramski autor, višestruki dobitnik nagrade Marin Držić. Žene u crvenom praizvedene su 2013. u koprivničkom Teatru Ludens, a u HNK u Osijeku premijerno su zaigrale u veljači 2020., u režiji Damira Mađarića. Riječ je o svojevrsnom putopisu putovanja do ljudskosti u neljudska vremena, o putovanju karavanom što je čine četiri moćna ženska lika: Tamara, Nora, bankarica Dinka i policajka Anđa, putopisu koji je Davoru priskrbio cijeli niz nagrada među kojima se ističe i nagrada publike za najbolji dramski tekst portala Teatar.hr

Jednočinke Antona Pavloviča Čehova potentan su kazališni materijal; duhovite, životne, s dramskim situacijama koje su iznimno zanimljive za glumačku i redateljsku interpretaciju. Čehov je pisac koji razumije suvremenog čovjeka, koji razumije rastrganost između želje i moguć- nosti i koji je minuciozan u svojim studijama ljudskog karaktera. Njego- vi “junaci” jedno misle, drugo govore, treće rade, brbljaju gluposti, životi im protječu u znaku trivijalnosti i upravo su nam zbog toga bliski već više od stoljeća. Suptilni humor proizlazi iz onoga što ostaje neizgovoreno, iz nemoći lica da ostvare svoje želje i svoja htijenja, iz ljudskih slabosti koje su nam svima dobro poznate i u kojima se lako prepoznajemo. Tekstovi su naoko jednostavni i nepretenciozni, bogati detaljima te stoga otvaraju pregršt mogućnosti za glumačku igru i redateljska rješenja.

Naši kabarei „Arsenovi ferali“ uspješnice su koje su voljene od naše publike i uvijek su u potpunosti punile naše kazalište. Za zatvaranje glazbeno-scenske sezone za Vas smo pripremili zadnji nastavak Vašeg omiljenog formata kabarea u specifičnom okruženju našeg trga ispred kazališta (trg kralja Držislava). Sam ambijent bit će posebno uređen, što je naša mala tajna, koju će u potpunosti doživjeti samo publika koja dođe na kabare.

Samo za Vas, u „Arsenovom feralu“ nastupat će naši glumci Oriana Kunčić, Franka Klarić, Ana Perković, Šime Bubica i Kristian Šupe. Od glazbenika nastupaju Nataša Cvitan Plazibat, Sara Lovrić Caparin, Ante Stošić, Ante Prgin, Toma Gracin, Goran Šubašić i Toma Cukrov.

Krležina Leda, komedija jedne karnevalske noći, jedno je od najsjajnijih djela hrvatske dramske književnosti. Ta lepršava igra glembajevskoga ciklusa uvijek glumce i publiku stavlja pred ogledalo istine o socijalnom i emotivnom statusu krhkoga građanskog sloja koji je u Hrvatskoj uvijek na rubu nepostojanja, naročito danas. 

Staklena menažerija prvi je veliki kazališni uspjeh danas dramskog klasika 20. stoljeća Tennessee Williamsa, praizvedba ove drame na Broadwayu 1944. otkrila ga je kao značajno ime, a sam je komad zapravo postao nukleus za sve ono što će kasnije napisati.

Prema djelu Branimira Farkaša nastala je priča o dvoje usamljenih ljudi koji se tražeći ljubavnog partnera, pronalazi i povezuje preko internetskog sitea “Iskrica”.
Dolazi i do stvarnih susreta i, unatoč nizu komičnih nespretnosti, nesporazuma i zabuna, između njih zaiskri prava ljubav.

Pri samom kraju predstave ta se veza neočekivano zakomplicira.

Krležina Leda, komedija jedne karnevalske noći, jedno je od najsjajnijih djela hrvatske dramske književnosti. Ta lepršava igra glembajevskoga ciklusa uvijek glumce i publiku stavlja pred ogledalo istine o socijalnom i emotivnom statusu krhkoga građanskog sloja koji je u Hrvatskoj uvijek na rubu nepostojanja, naročito danas. 

Ako se prisjetite Gavranove uspješnice SVE O ŽENAMA, praizvedene 2000., koja je u proteklih šest godina imala čak dvanaest premijera širom svijeta, primijetit ćete da je na istom dramaturškom modelu autor napisao i SVE O MUŠKARCIMA, s tim da se u ovom slučaju poduhvatio vivisekcije muške psihologije.

Kakva je umjetnost u totalitarizmu?

Sovjetski savez. Tridesete godine prošloga stoljeća.
Piscu legendarnog romana ‘Majstor i Margarita’ Mihailu Bulgakovu zabranjeno je izdavanje i izvođenje njegovih djela.
Obraća se Staljinu o kojemu ovisi sudbina svih umjetnika u Rusiji.
Jednoga dana dobiva potpuno neočekivan telefonski poziv.
Na telefonu je Staljin.
Osobno.

Nakon cijelogodišnjeg rada, istraživanja i učenja osnova glume, improvizacije i razvijanja dijaloga, Dramski studio HNK u Šibeniku „Ivana Jelić“ donosi nam svoj završni proizvod, predstavu za mlade Do kraja. Inspirirani motivima iz kultnog filmom The Full Monty polaznici Dramskog studija odlučili su prepusttiti se svojoj mašti i improvizaciji kako bi na kraju na kazališne daske iznijeli svoj autorski proizvod pod nazivom Do kraja.

Trajanje: 60 minuta 

Tomislav Zajec je svoju novu dramu pisao posebno za PlayDramu, unaprijed znajući autorsku ekipu buduće predstave, ali i, još važnije, glumačku podjelu, pa je Mala Moskva komad precizno iskrojen za mlade splitske glumce koji će ga iznijeti na scenu.

Glumačku karijeru započeo je 1997. godine debitiravši na Opatovini u Zagrebu u sklopu Histrionskog ljeta kao tadašnji student druge godine Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu.

2001. godine postaje stalnim članom Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija gdje je zaposlen kao glumac i pjevač. U tom razdoblju počinje i njegova pjevačka karijera vezana uz kajkavski opus.

Nastupa na Kajkavskom festivalu, a u međuvremenu se rađa i Kvartet Gubec, čiji je osnivač i član prve postave. Ubrzo su okrunjeni s čak tri nagrade Porin, a Končić izdaje i svoj samostalni album „Zagorje, tvoj sam sin“.

DRAMSKA PRETPLATA A

Iako je tijekom godina prepoznata kao jedna od najznačajnijih hrvatskih drama '90-ih, "Cigla", zanimljivo, nije nikada postavljena u Zagrebu, iako je mjestom radnje, duhom i specifičnim humorom smještena na zagrebačku periferiju. 

Damir Kukuruzović jazz gitarist i dobitnik brojnih glazbenih priznanja najistaknutiji je hrvatski predstavnik glazbe Djanga Reinhardta. Utemeljitelj je Damir Kukuruzović Django Groupa neizostavnog na svim relevantnim festivalima u zemlji i inozemstvu. Spada u red gitarističkih virtuoza koji uz iznimne sviračke vještine uspijeva dosegnuti najvišu estetsku razinu. Surađuje s najvećim glazbenim virtuozima današnjice: Stochelom Rosenbergom, Paulus Schaferom, Robinom Nolanom, Angelom Debarreom, Raphaelom Faysom, Ludovicom Beierom, Wawau Adlerom, Yorgui Loefflerom, Joschom Stephanom, Adrianom Burnsom i mnogim drugim. 

PREMIJERA
HNK u Šibeniku
Sezona 2019. /2020.

Autorski projekt Marine Pejnović i Ivana Penovića

Režija: Marija Pejnović
Autor teksta i dramaturg: Ivan Penović
Scenografija: Pietro Boban
Kostimografija: Sara Lovrić Caparin
Glazba: Josip Maršić
Svjetlo: Josip Bakula
Inspicijent: Sergej Mioč
Igraju: Franka Klarić, Šime Bubica, Ana Perković, Kristijan Šupe, Lucija Alfier, Ante Vukov

Program:

J. S. Bach: Francuska suita u G- duru, Allemande

G. Legrenzi: Che fiero costume

B. Marcello: Il mio bel foco

A. Scarlatti: Se tu della mia morte

G. Bononcini: Per la gloria d`adorarvi

D. Cimarosa: Resta in pace

G. B. Pergolesi: Se tu m`ami

W. A. Mozart: Sonata u A- duru KV 331

A. Scarlatti: Gia il sole dal gange

A. Vivaldi: Un certo non so che

S. Rosa: Vado ben spesso

G. G. Carissimi: Vittoria, Vittoria!

A. Lotti: Pur dicesti, o bocca bella

A. Scarlatti: Spesso vibra peri l suo gioco

Dramski studio “Ivana Jelić” HNK u Šibeniku
povodom rođendana književnika prof. Ive Brešana

Otvoreni sat – U potrazi za Hamletom u Mrduši Donjoj
(dramaturška skica za improvizaciju predstave o nastanku predstave)

U potrazi za Hamletom u Mrduši Donjoj je eksperimentalni i istraživački pokušaj kreiranja kazališne predstave atipičnom metodom čitanja postojećeg teksta i režijskog koncepta. Plan je navesti starije polaznike Dramskog studija HNK u Šibeniku da sami tumače tekst Ive Brešana , naprave podjelu uloga i prilagode komad vlastitoj generaciji i razumijevanju kako samog sadržaja drame, tako i kazališta kao medija.

Krležina Leda, komedija jedne karnevalske noći, jedno je od najsjajnijih djela hrvatske dramske književnosti. Ta lepršava igra glembajevskoga ciklusa uvijek glumce i publiku stavlja pred ogledalo istine o socijalnom i emotivnom statusu krhkoga građanskog sloja koji je u Hrvatskoj uvijek na rubu nepostojanja, naročito danas. 

"Kako je počeo rat na mom otoku", film Vinka Brešana, nastao 1996. po scenariju Ive i Vinka Brešana, svojevrsna je prekretnica u hrvatskom filmu '90-ih – spojivši rat, odnosno njegov početak, kao temu sa žanrom komedije, "Otok" je uspio progovoriti o onome što smo tada proživljavali na humorističan način, prikupivši, dotad se činilo nevjerojatnih, 342 tisuće gledatelja. 

Mate Matišić svoj poliperspektivni dramski izričaj „ Balon“ izrijekom imenuje kao „ ...mali kazališni eksperiment, o smislu glume...dvije priče, u dva različita žanra...sa istim glumcima... isti glumci igraju više uloga koje se brzo izmjenjuju zavisno o pripovjedačeve perspektive...“.

"Kako je počeo rat na mom otoku", film Vinka Brešana, nastao 1996. po scenariju Ive i Vinka Brešana, svojevrsna je prekretnica u hrvatskom filmu '90-ih – spojivši rat, odnosno njegov početak, kao temu sa žanrom komedije, "Otok" je uspio progovoriti o onome što smo tada proživljavali na humorističan način, prikupivši, dotad se činilo nevjerojatnih, 342 tisuće gledatelja. 

"Kako je počeo rat na mom otoku", film Vinka Brešana, nastao 1996. po scenariju Ive i Vinka Brešana, svojevrsna je prekretnica u hrvatskom filmu '90-ih – spojivši rat, odnosno njegov početak, kao temu sa žanrom komedije, "Otok" je uspio progovoriti o onome što smo tada proživljavali na humorističan način, prikupivši, dotad se činilo nevjerojatnih, 342 tisuće gledatelja. 

Ulaznice su puštene u online prodaju, a možete ih i rezervirati na tel: 022 212 473 ili e-mail: blagajnakazalista@gmail.com

Prodaja ulaznica na blagajni kazališta od 4. travnja u vremenu od 10 do 12 , a na dan programa i sat vremena prije početka.

Ovo je jako važna priča. 

Ovo je priča o tome kako je teško biti i ostati svoj. Ali i o tome kako je to moguće. Ovo je priča o slobodi. 

Krležina Leda, komedija jedne karnevalske noći, jedno je od najsjajnijih djela hrvatske dramske književnosti. Ta lepršava igra glembajevskoga ciklusa uvijek glumce i publiku stavlja pred ogledalo istine o socijalnom i emotivnom statusu krhkoga građanskog sloja koji je u Hrvatskoj uvijek na rubu nepostojanja, naročito danas. 

Krležina Leda, komedija jedne karnevalske noći, jedno je od najsjajnijih djela hrvatske dramske književnosti. Ta lepršava igra glembajevskoga ciklusa uvijek glumce i publiku stavlja pred ogledalo istine o socijalnom i emotivnom statusu krhkoga građanskog sloja koji je u Hrvatskoj uvijek na rubu nepostojanja, naročito danas. 

"Kako je počeo rat na mom otoku", film Vinka Brešana, nastao 1996. po scenariju Ive i Vinka Brešana, svojevrsna je prekretnica u hrvatskom filmu '90-ih – spojivši rat, odnosno njegov početak, kao temu sa žanrom komedije, "Otok" je uspio progovoriti o onome što smo tada proživljavali na humorističan način, prikupivši, dotad se činilo nevjerojatnih, 342 tisuće gledatelja. 

"Kako je počeo rat na mom otoku", film Vinka Brešana, nastao 1996. po scenariju Ive i Vinka Brešana, svojevrsna je prekretnica u hrvatskom filmu '90-ih – spojivši rat, odnosno njegov početak, kao temu sa žanrom komedije, "Otok" je uspio progovoriti o onome što smo tada proživljavali na humorističan način, prikupivši, dotad se činilo nevjerojatnih, 342 tisuće gledatelja. Redovi ispred kina i natpisi "Rasprodano" na blagajnama vjerojatna su posljedica činjenice da je ovaj film komunicirao i nasmijavao, analizirao i ironizirao, propustivši olakšavajući smijeh u nataloženu tamu. I pogled unatrag, više od 20 godina nakon kino-premijere, smješta ovaj rad među ponajbolja, najvitalnija ostvarenja naše kinematografije, zahvaljujući dinamično skrojenoj fabuli, živim, glumstvenim likovima s kojima se možemo poistovjetiti, dijalozima koji su nam se uspjeli upisati u kolektivnu memoriju, sugestivnoj tragikomičnoj atmosferi... A sada će "Otok" oživjeti i u kazalištu, u koprodukciji dvaju teatara - GDK "Gavella" i HNK u Šibeniku, kroz adaptaciju scenarija dramaturginje Željke Udovičić Pleština te u režiji Dražena Ferenčine. Jer ova u osnovi intimna priča, utkana u turbulentne društvene okolnosti jednog razdoblja koje nas je bez sumnje odredilo, ima nam – vjerujemo – što reći i danas, na pozornici.

Hrvatska glazbena unija od 1997. godine dodjeljuje Nagradu Status za najbolje instrumentaliste u protekloj godini. Naziv Nagrade nastao je iz naziva glasila Hrvatske glazbene unije "Status" koji su dali Dražen Buhin i Paolo Sfeci. Prva dodjela održana je 27. veljače 1997.

Igor Mešin i Rene Bitorajac igrali su zajedno u epizodama serija Naša mala klinika, Bitange i princeze i Odmori se zaslužio si. Igrali su i u istim filmovima (Rusko meso, Nebo sateliti, Tri muškarca Melite Žganjer, General), zajedno vodili 5 sezona Super talenta i 5 sezona showa TLZP, ali nikada nisu zajedno igrali na kazališnim daskama. Svoje desetogodišnje televizijsko partnerstvo, odlučili su okruniti fantastičnim kazališnim  projektom.

Možete li zamisliti što nam je ovaj iskusni i dokazani dvojac priredio u kazalištu? Svega pomalo: i televizije i filma i kazališta i glume i režije i vođenja. Odlučili su s nama podijeliti sve dobre ali i one loše strane svojih zanimanja.

Kako zaraditi kao pljeskač? Kako je bilo biti voditelj nekada? Koja publika nema sreće?  Je li bolje bilo biti glumac nekada ili sada? Zašto ne u SAD? Kakvi su nam susjedi?  Kako upisati Akademiju i zašto? Kako se kradu sekunde na televiziji? Tko je urednik specijalnog sektora za stvaranje ozračja na zabavnim emisijama? Jeste li spremni pred publikom poginuti za dobru za..banciju? Treba li slušati redatelja? Zašto na hranu stavljati maslinovo ulje? Dođi, vidi i osjeti.

"Kako je počeo rat na mom otoku", film Vinka Brešana, nastao 1996. po scenariju Ive i Vinka Brešana, svojevrsna je prekretnica u hrvatskom filmu '90-ih – spojivši rat, odnosno njegov početak, kao temu sa žanrom komedije, "Otok" je uspio progovoriti o onome što smo tada proživljavali na humorističan način, prikupivši, dotad se činilo nevjerojatnih, 342 tisuće gledatelja. Redovi ispred kina i natpisi "Rasprodano" na blagajnama vjerojatna su posljedica činjenice da je ovaj film komunicirao i nasmijavao, analizirao i ironizirao, propustivši olakšavajući smijeh u nataloženu tamu. I pogled unatrag, više od 20 godina nakon kino-premijere, smješta ovaj rad među ponajbolja, najvitalnija ostvarenja naše kinematografije, zahvaljujući dinamično skrojenoj fabuli, živim, glumstvenim likovima s kojima se možemo poistovjetiti, dijalozima koji su nam se uspjeli upisati u kolektivnu memoriju, sugestivnoj tragikomičnoj atmosferi... A sada će "Otok" oživjeti i u kazalištu, u koprodukciji dvaju teatara - GDK "Gavella" i HNK u Šibeniku, kroz adaptaciju scenarija dramaturginje Željke Udovičić Pleština te u režiji Dražena Ferenčine. Jer ova u osnovi intimna priča, utkana u turbulentne društvene okolnosti jednog razdoblja koje nas je bez sumnje odredilo, ima nam – vjerujemo – što reći i danas, na pozornici.

"Kako je počeo rat na mom otoku", film Vinka Brešana, nastao 1996. po scenariju Ive i Vinka Brešana, svojevrsna je prekretnica u hrvatskom filmu '90-ih – spojivši rat, odnosno njegov početak, kao temu sa žanrom komedije, "Otok" je uspio progovoriti o onome što smo tada proživljavali na humorističan način, prikupivši, dotad se činilo nevjerojatnih, 342 tisuće gledatelja. Redovi ispred kina i natpisi "Rasprodano" na blagajnama vjerojatna su posljedica činjenice da je ovaj film komunicirao i nasmijavao, analizirao i ironizirao, propustivši olakšavajući smijeh u nataloženu tamu. I pogled unatrag, više od 20 godina nakon kino-premijere, smješta ovaj rad među ponajbolja, najvitalnija ostvarenja naše kinematografije, zahvaljujući dinamično skrojenoj fabuli, živim, glumstvenim likovima s kojima se možemo poistovjetiti, dijalozima koji su nam se uspjeli upisati u kolektivnu memoriju, sugestivnoj tragikomičnoj atmosferi... A sada će "Otok" oživjeti i u kazalištu, u koprodukciji dvaju teatara - GDK "Gavella" i HNK u Šibeniku, kroz adaptaciju scenarija dramaturginje Željke Udovičić Pleština te u režiji Dražena Ferenčine. Jer ova u osnovi intimna priča, utkana u turbulentne društvene okolnosti jednog razdoblja koje nas je bez sumnje odredilo, ima nam – vjerujemo – što reći i danas, na pozornici.

Ova autobiografija, djelo je čovjeka koji je proživio životnu kalvariju kao desetogodišnji dječak. Naime, zajedno sa svojom šesteročlanom obitelji našao se na okupiranom području istočne Slavonije u Domovinskom ratu proživivši 260 dana nezamislive patnje o čemu svjedoči knjiga

"Kako je počeo rat na mom otoku", film Vinka Brešana, nastao 1996. po scenariju Ive i Vinka Brešana, svojevrsna je prekretnica u hrvatskom filmu '90-ih – spojivši rat, odnosno njegov početak, kao temu sa žanrom komedije, "Otok" je uspio progovoriti o onome što smo tada proživljavali na humorističan način, prikupivši, dotad se činilo nevjerojatnih, 342 tisuće gledatelja. Redovi ispred kina i natpisi "Rasprodano" na blagajnama vjerojatna su posljedica činjenice da je ovaj film komunicirao i nasmijavao, analizirao i ironizirao, propustivši olakšavajući smijeh u nataloženu tamu. I pogled unatrag, više od 20 godina nakon kino-premijere, smješta ovaj rad među ponajbolja, najvitalnija ostvarenja naše kinematografije, zahvaljujući dinamično skrojenoj fabuli, živim, glumstvenim likovima s kojima se možemo poistovjetiti, dijalozima koji su nam se uspjeli upisati u kolektivnu memoriju, sugestivnoj tragikomičnoj atmosferi... A sada će "Otok" oživjeti i u kazalištu, u koprodukciji dvaju teatara - GDK "Gavella" i HNK u Šibeniku, kroz adaptaciju scenarija dramaturginje Željke Udovičić Pleština te u režiji Dražena Ferenčine. Jer ova u osnovi intimna priča, utkana u turbulentne društvene okolnosti jednog razdoblja koje nas je bez sumnje odredilo, ima nam – vjerujemo – što reći i danas, na pozornici.

Organizator: Stand up comedy klub Studio Smijeha

"Kako je počeo rat na mom otoku", film Vinka Brešana, nastao 1996. po scenariju Ive i Vinka Brešana, svojevrsna je prekretnica u hrvatskom filmu '90-ih – spojivši rat, odnosno njegov početak, kao temu sa žanrom komedije, "Otok" je uspio progovoriti o onome što smo tada proživljavali na humorističan način, prikupivši, dotad se činilo nevjerojatnih, 342 tisuće gledatelja. Redovi ispred kina i natpisi "Rasprodano" na blagajnama vjerojatna su posljedica činjenice da je ovaj film komunicirao i nasmijavao, analizirao i ironizirao, propustivši olakšavajući smijeh u nataloženu tamu. I pogled unatrag, više od 20 godina nakon kino-premijere, smješta ovaj rad među ponajbolja, najvitalnija ostvarenja naše kinematografije, zahvaljujući dinamično skrojenoj fabuli, živim, glumstvenim likovima s kojima se možemo poistovjetiti, dijalozima koji su nam se uspjeli upisati u kolektivnu memoriju, sugestivnoj tragikomičnoj atmosferi... A sada će "Otok" oživjeti i u kazalištu, u koprodukciji dvaju teatara - GDK "Gavella" i HNK u Šibeniku, kroz adaptaciju scenarija dramaturginje Željke Udovičić Pleština te u režiji Dražena Ferenčine. Jer ova u osnovi intimna priča, utkana u turbulentne društvene okolnosti jednog razdoblja koje nas je bez sumnje odredilo, ima nam – vjerujemo – što reći i danas, na pozornici.

"Kako je počeo rat na mom otoku", film Vinka Brešana, nastao 1996. po scenariju Ive i Vinka Brešana, svojevrsna je prekretnica u hrvatskom filmu '90-ih – spojivši rat, odnosno njegov početak, kao temu sa žanrom komedije, "Otok" je uspio progovoriti o onome što smo tada proživljavali na humorističan način, prikupivši, dotad se činilo nevjerojatnih, 342 tisuće gledatelja. Redovi ispred kina i natpisi "Rasprodano" na blagajnama vjerojatna su posljedica činjenice da je ovaj film komunicirao i nasmijavao, analizirao i ironizirao, propustivši olakšavajući smijeh u nataloženu tamu. I pogled unatrag, više od 20 godina nakon kino-premijere, smješta ovaj rad među ponajbolja, najvitalnija ostvarenja naše kinematografije, zahvaljujući dinamično skrojenoj fabuli, živim, glumstvenim likovima s kojima se možemo poistovjetiti, dijalozima koji su nam se uspjeli upisati u kolektivnu memoriju, sugestivnoj tragikomičnoj atmosferi... A sada će "Otok" oživjeti i u kazalištu, u koprodukciji dvaju teatara - GDK "Gavella" i HNK u Šibeniku, kroz adaptaciju scenarija dramaturginje Željke Udovičić Pleština te u režiji Dražena Ferenčine. Jer ova u osnovi intimna priča, utkana u turbulentne društvene okolnosti jednog razdoblja koje nas je bez sumnje odredilo, ima nam – vjerujemo – što reći i danas, na pozornici.

Predstava etnografski obrađuje nekoliko segmenata građanskog života između svjetskih ratova.  Identitet prostora afirmiramo građanskim elementima kulturne baštine Vinkovaca kao što su ; jezik, glazba, kostim, životne navike, društvene vrijednosti,vjerovanja. Pisac gradi svijet drame   kroz moralnu poruku o temeljnim društvenim odnosima kroz teme ljubavi, braka, suodnosa materijalnih i duhovnih načela. Svevremenske suodnose propitujemo suvremenim teatarskim jezikom kako bi priča svojom aktualnošću ostvarila davno piščevo htijenje i zaljubljenost u temeljne vrijednosti života u vinkovačkoj varoši.

„Vrzino kolo u kojem se sve događa,  je kolo u kojem svatko želi biti glavni, svatko vuče na svoju stranu i stvara se metež. Muško – ženska tema bit će interesantna dokle god bude muškaraca i žena, a osobito dokle god bude muškaraca koji kao mala djeca vole uzeti igračku s kojom se netko drugi igra. U predstavi se najviše bavimo emocijama i njih želimo prenijeti publici, kako bi  činila ono što želi, što voli i da stane iza sebe, bude ponosna. Ljepota Ivakićevog  „Vrzinog kola“ je i u tome što s jedne strane donosi pučku tradiciju, a to su ljubavni odnosi, ljubavni zapleti, ljepota govora, glazbe, a s druge strane dva su čina napisana kao vodvilj, po kazališnim normama koje su bile u tom trenutku aktualne i moderne. Ivakić spaja najbolje od velikog kazališta i tradicijskog pučkog teatra.“ riječ redatelja.

Drama Briana Friela Molly Sweeney koja je predložak za predstavu inspirirana je čuvenim esejem Olivera Sacksa “Vidjeti i nevidjeti” nastalog na stvarnim sudbinama.

Svakodnevno pijemo u café-barovima, ručamo u restoranima sjedeći pokraj nama nepoznatih ljudi o kojima ništa ne znamo i za koje nas nije briga kao, uostalom, ni njih za nas. I tako tisuće sudbina prolazi pokraj nas, a koje jedva da primjećujemo.

Dvoje je priča o životu. Ili, bolje, priča iz života. Isječci iz života. Nekad veseli, a nekad tužni. Kao što život i jest.

Kazalište je mjesto susreta nas koji se u životu uglavnom bavimo sobom ne primjećujući previše oko sebe, mjesto gdje nas upaljeni reflektori podsjete na one koji tako često ostanu na marginama naše pažnje.

Dvoje je kazališna avantura dvoje vrsnih glumaca i njihovih 14 uloga utopljenih u žamor café– barova, zvuk džuboksa, dim cigareta, a sve uz zavodljivi zvuk saksofona.

"Kako je počeo rat na mom otoku", film Vinka Brešana, nastao 1996. po scenariju Ive i Vinka Brešana, svojevrsna je prekretnica u hrvatskom filmu '90-ih – spojivši rat, odnosno njegov početak, kao temu sa žanrom komedije, "Otok" je uspio progovoriti o onome što smo tada proživljavali na humorističan način, prikupivši, dotad se činilo nevjerojatnih, 342 tisuće gledatelja. Redovi ispred kina i natpisi "Rasprodano" na blagajnama vjerojatna su posljedica činjenice da je ovaj film komunicirao i nasmijavao, analizirao i ironizirao, propustivši olakšavajući smijeh u nataloženu tamu. I pogled unatrag, više od 20 godina nakon kino-premijere, smješta ovaj rad među ponajbolja, najvitalnija ostvarenja naše kinematografije, zahvaljujući dinamično skrojenoj fabuli, živim, glumstvenim likovima s kojima se možemo poistovjetiti, dijalozima koji su nam se uspjeli upisati u kolektivnu memoriju, sugestivnoj tragikomičnoj atmosferi... A sada će "Otok" oživjeti i u kazalištu, u koprodukciji dvaju teatara - GDK "Gavella" i HNK u Šibeniku, kroz adaptaciju scenarija dramaturginje Željke Udovičić Pleština te u režiji Dražena Ferenčine. Jer ova u osnovi intimna priča, utkana u turbulentne društvene okolnosti jednog razdoblja koje nas je bez sumnje odredilo, ima nam – vjerujemo – što reći i danas, na pozornici.

HNK u Šibeniku
AUTOR: Marijana Nola
REDATELJ: Zoran Mužić
IGRAJU: Jakov Bilić, Filip Radoš,  Anđelko Babačić, Joško Ševo, Franka Klarić, Danira Gović, Oriana Kunčić, Šime Bubica, Ivo Perkušić, Jasminka Antić, Jere Svračak

Program

G. P. Telemann

Koncert br. 2 u D- duru, za četiri gitare

Adagio-Allegro

Grave

Allegro

A. Vivaldi

Largo iz violinskog koncerta RV 297 (Zima)

A. Piazzolla

Invierno Porteno (Zima)

(obr. Krešimir Bedek)

L. Boccherini

Fandango, G. 448

(obr. Jeremy Sparks)

A. Dvořak

Slavenski plesovi; Op. 72 br. 2 i Op. 46. br. 7

(obr. Jeremy Sparks)

G. Gershwin

Tri preludija

A. Piazzolla

Concerto para Quinteto

(obr. Thomas Fellow)

Program

Dancing on the volcano / Ples na vulkanu

L. v. Beethoven: Kvartet u c molu op.18/4

Allegro ma non tanto
Andante scherzoso quasi allegretto
Menuetto: Allegretto
Allegro: Prestissimo

E. Schulhoff: “Pet komada za gudački kvartet” (1923)

Alla Valse Viennese

Alla Serenata

Alla Czeca

Alla Tango milonga

Alla Tarantella   

C. Debussy:  Gudački kvartet u g-molu op.10

Animé et très décidé 

Assez vif et bien rythmé 

Andantino, doucement expressif  

Très modéré

Très mouvementé et avec passion

Prodaja ulaznica na blagajni kazališta od 17. srpnja u vremenu od 10 do 12 sati, a na dan koncerta i od 20 do 21 sat. Online prodaja od 6. srpnja.

Četrnaestogodišnja Luca boluje od raka pluća i srčane ovojnice, koji je metastazirao u njenom krhkom tijelu. Njezini roditelji i prijatelji zatražili su pomoć lokalne zajednice kako bi prikupili 150 000 kuna za njezino lječenje novom metodom u SAD –u.

Gostovanje u Otoku na 25. Festivalu glumca

Ljepotica iz Leenanea govori o pripovijedanju priče i važnosti pričanja priča i slušanja priča.

 Poput bilo koje uistinu dobre priče, priča o Mag Folan i njezinoj kćeri Maureen priča je koja utječe na slušatelja na nebrojene načine. Jedna će osoba stati na stranu majke, druga na stranu kćeri. Kako čujemo priču, ovisi o tome kako se sučeljava s našim osobnim pričama i do koje mjere možemo tolerirati vježbanje tih priča u našem unutarnjem oku, dok gledamo kako se druga priča odigrava na pozornici.

Priznajem, priča koja se odigrava, ili bolje urušava na pozornici, čudna je, ali s druge strane, takve su i mnoge naše osobne priče i istinite priče koje susrećemo svakog dana našeg života. 

"Kako je počeo rat na mom otoku", film Vinka Brešana, nastao 1996. po scenariju Ive i Vinka Brešana, svojevrsna je prekretnica u hrvatskom filmu '90-ih – spojivši rat, odnosno njegov početak, kao temu sa žanrom komedije, "Otok" je uspio progovoriti o onome što smo tada proživljavali na humorističan način, prikupivši, dotad se činilo nevjerojatnih, 342 tisuće gledatelja. Redovi ispred kina i natpisi "Rasprodano" na blagajnama vjerojatna su posljedica činjenice da je ovaj film komunicirao i nasmijavao, analizirao i ironizirao, propustivši olakšavajući smijeh u nataloženu tamu. I pogled unatrag, više od 20 godina nakon kino-premijere, smješta ovaj rad među ponajbolja, najvitalnija ostvarenja naše kinematografije, zahvaljujući dinamično skrojenoj fabuli, živim, glumstvenim likovima s kojima se možemo poistovjetiti, dijalozima koji su nam se uspjeli upisati u kolektivnu memoriju, sugestivnoj tragikomičnoj atmosferi... A sada će "Otok" oživjeti i u kazalištu, u koprodukciji dvaju teatara - GDK "Gavella" i HNK u Šibeniku, kroz adaptaciju scenarija dramaturginje Željke Udovičić Pleština te u režiji Dražena Ferenčine. Jer ova u osnovi intimna priča, utkana u turbulentne društvene okolnosti jednog razdoblja koje nas je bez sumnje odredilo, ima nam – vjerujemo – što reći i danas, na pozornici.

"Kako je počeo rat na mom otoku", film Vinka Brešana, nastao 1996. po scenariju Ive i Vinka Brešana, svojevrsna je prekretnica u hrvatskom filmu '90-ih – spojivši rat, odnosno njegov početak, kao temu sa žanrom komedije, "Otok" je uspio progovoriti o onome što smo tada proživljavali na humorističan način, prikupivši, dotad se činilo nevjerojatnih, 342 tisuće gledatelja. Redovi ispred kina i natpisi "Rasprodano" na blagajnama vjerojatna su posljedica činjenice da je ovaj film komunicirao i nasmijavao, analizirao i ironizirao, propustivši olakšavajući smijeh u nataloženu tamu. I pogled unatrag, više od 20 godina nakon kino-premijere, smješta ovaj rad među ponajbolja, najvitalnija ostvarenja naše kinematografije, zahvaljujući dinamično skrojenoj fabuli, živim, glumstvenim likovima s kojima se možemo poistovjetiti, dijalozima koji su nam se uspjeli upisati u kolektivnu memoriju, sugestivnoj tragikomičnoj atmosferi... A sada će "Otok" oživjeti i u kazalištu, u koprodukciji dvaju teatara - GDK "Gavella" i HNK u Šibeniku, kroz adaptaciju scenarija dramaturginje Željke Udovičić Pleština te u režiji Dražena Ferenčine. Jer ova u osnovi intimna priča, utkana u turbulentne društvene okolnosti jednog razdoblja koje nas je bez sumnje odredilo, ima nam – vjerujemo – što reći i danas, na pozornici.

Kajana Pačko rođena je u Splitu, a već kao četrnaestogodišnjakinja upisuje studij na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Valtera Dešpalja. Svoje školovanje potom nastavlja u Berlinu kod profesora Troelsa Svanea i Fransa Helmersona na visokoj školi za glazbu “ Hanns Eisler” te na salzburškom “Mozarteumu” u klasi prof. Clemensa Hagena.

Danijel Detoni glazbeno je obrazovanje započeo u Zagrebu u klasi Olge Detiček u Glazbenoj školi Vatroslav Lisinski, a nastavio u razredima Lászla Baranyayja i Balázsa Kecskésa na Glazbenom sveučilištu Liszt Ferenc u Budimpešti te Itamara Golana na Konzervatoriju u Parizu. 

PROGRAM

Robert Schumann: Adagio i Allegro, op. 70

Ivo Maček: Sonata za violončelo i klavir

Allegro ma non troppo

Vivace

Andante sostenuto

Allegro assai

******

Johannes Brahms: 6 pjesama za violončelo i klavir u obradi Norberta Saltera i

Davida Geringasa

Feldeinsamkeit

Wie Melodien zieht es mir

Sapphische Ode

Wiegenlied

Liebestreu

Minnelied

Ernst von Dohnányi: Sonata u b-molu za violončelo i klavir, op. 8

Allegro ma non troppo

Scherzo

Adagio non troppo

Tema con Variazioni

Drama Briana Friela Molly Sweeney koja je predložak za predstavu inspirirana je čuvenim esejem Olivera Sacksa “Vidjeti i nevidjeti” nastalog na stvarnim sudbinama.

Organizirani dolazak dječjih vrtića, te učenika nižih razreda.

19.04. - 10:00 i 11:30

20.04. - 10:00 i 11:30

23.04. - 10:00 i 11:30

"ZDRAVO MALENI " I " MALI VRAG I PRIJATELJI"

Ulaz je besplatan ali se ulaznice moraju predignuti na blagajni kazališta.

RASPRODANO!!!

Predstava je na  Festivalu Prolog u Sisku komedija "Tri treća tromjesečja" dobila ocjenu publike 4.79. Njezinoj kvaliteti svjedoči i nominacija za Nagradu hrvatskog glumišta Miji Krajcar za ulogu Ivane.

Lutkarski igrokazi dječjih vrtića

Okrugli stol za voditelje

Kazalište Virko

Nastupaju učenici glazbene škole Ivana Lukačića u Šibeniku koji su se plasirali na 56. državno natjecanje HDGPP-a.

Drama Briana Friela Molly Sweeney koja je predložak za predstavu inspirirana je čuvenim esejem Olivera Sacksa “Vidjeti i nevidjeti” nastalog na stvarnim sudbinama.

Obilježavanje 30 godina Radio Ritma
Poslije velikog koncerta u KD Vatroslav Lisinski Tereza u Šibeniku

Prodaja ulaznica od 5.03. na blagajni kazališta od 10 - 12, te od 18 - 20h.

Cijena ulaznice: 80,00 kn

Organizator: Radio Ritam

Ivan Šarić, najpopularniji i najtraženiji komičar u Hrvatskoj, za čije nastupe se uvijek traži karta više, kreće na nacionalnu kazališno-dvoransku turneju. Ne propustite nastup čovjeka koji je dokazao da je stand up komedija prerasla klubove i na velika vrata ušla u koncertne dvorane i kazališta.

Prodaja ulaznica na blagajni kazališta od 8.veljače od 10 - 12 h, i jedan sat prije početka koncerta.

Predstava za predškolce i niže razrede osnovnih škola.

06.02.2018. - u 10h i u 11:30h

07.02.2018. - u 10h i u 11:30h

08.02.2018. - u 10h i u 11:30h

09.02.2018. - u 10h i u 11:30h

Izložba fotografija je dio rođendanskog programa Hrvatskog narodnog kazališta u  Šibeniku koje ove godine obilježava  148 godina  od svog svečanog otvorenja i početka rada.

Ljepotica iz Leenanea govori o pripovijedanju priče i važnosti pričanja priča i slušanja priča.

 Poput bilo koje uistinu dobre priče, priča o Mag Folan i njezinoj kćeri Maureen priča je koja utječe na slušatelja na nebrojene načine. Jedna će osoba stati na stranu majke, druga na stranu kćeri. Kako čujemo priču, ovisi o tome kako se sučeljava s našim osobnim pričama i do koje mjere možemo tolerirati vježbanje tih priča u našem unutarnjem oku, dok gledamo kako se druga priča odigrava na pozornici.

Priznajem, priča koja se odigrava, ili bolje urušava na pozornici, čudna je, ali s druge strane, takve su i mnoge naše osobne priče i istinite priče koje susrećemo svakog dana našeg života. 

Na površini, drama je o Maureen Folan, jednostavnoj i usamljenoj ženi u ranim četrdesetim godinama, i Mag, njezinoj manipulativnoj staroj majci, koja se stalno miješa u Maureenin život i odbija dopustiti kćeri da se zaljubi, čak i kada se pruži prilika u stvarnom obliku Rayjeva brata Patoa, koji bi htio Maureen za svoju ljepoticu. McDonagh prede priču vrlo oprezno i vrlo vješto s mnogim iznenađenjima i mnogim neočekivanim obratima i zaokretima te s mnogim nagradama pažljivom slušatelju. Kad vidimo kako Mag pali pozivnicu upućenu Maureen i presreće (i uništava) poštu namijenjenu njoj, mislimo kako točno znamo što se događa, tko je kriv, i kako srediti disfunkciju obitelji. Pogrešno, ili kako bi rekla naša djeca /unuci: „Da ne bi!“.

Što više vidimo i čujemo, shvaćamo kako disfunkcija te određene obitelji nije imala nimalo jednostavna. Tko je iz tog dueta majka-kći bacio prvi kamen? Imamo li posla s majkom-tiraninom koja kinji svoju kćer usidjelicu, ili zapravo imamo posla s majkom zaštitnicom koja spašava svoju psihotičnu kćer od sloma izazvanog obmanom? Kad Maureen definira svoj san kao biti bilo gdje samo ne to i bilo gdje samo ne ovdje, što je sadržaj tih snova? Snovi izgubljene mladosti i prilika ili snovi koji imaju noćnu moru čine ponešto pastoralnom po svojoj naravi? Zašto rana na Maginoj ruci neće zacijeliti? Zašto bi Maureen provodila toliko vremena kupujući kekse koja njezina majka ne voli, samo da bi je mučila? I, upravo kad pomisle da je nešto sveto u tom kućanstvu, zašto Mag prazni svoju noćnu posudu u kuhinjski sudoper? Tko je onaj munjeni u ovoj obitelji? Možda ćete do kraja drame imati neke odgovore.

  Marijana Nola prema komediji Lažac Carla Goldonija

Udruga za promicanje kreativnih aktivnosti Priksa i The FogSellersi održat će po drugi put u HNK u Šibeniku svoj audio-vizualni događaj sono Koloro.

Prodaja karata na blagajni kazališta od 14.12.2017 od 10 - 12, te jedan sat prije početka koncerta.

”Ostavljam te!”, rečenica je kojom drama započinje..

Koncert u znak sjećanja na tenore Tonija Grguričina i Joška Arasa ‘A i vi ste s nama iako vas nima’.

Bivša Teuta i Fortica svake godine odaju počast pokojnim prijateljima koncertom u šibenskom kazalištu. Ove godine nastupaju klapa Sebenico i Branimir Bubica, klapa Bunari, Bagatin band, hip hop grupa 022, klapa Munita, klapa Contra i Marko Škugor.

Ulaznice se mogu kupiti u caffe baru Žveljarin.

UZRAST: 6. – 8. razredi osnovne te 1. i 2. razredi srednje škole

ORGANIZIRANI DOLAZAK ŠKOLA

- Izložba plakata i fotografija gotovo svih kazališnih projekata

- Klapa "More"

- Video projekcija predstave " Čuj ti...kako se ono zoveš"

U jednom sasvim običnom gradu, u jednoj sasvim običnoj ulici, u jednoj sasvim običnoj kući živi jedna sasvim obična obitelj. Nju čine: sasvim običan tata, sasvim obična mama i sasvim običan Mališan. 

U čitavoj kući samo jedan žitelj nije sasvim običan - a to je Karlson s krova. 

“Kao bumbar zrakom kružim Virtuozno da ne dužim. Najbolji sam ja na svijetu, i u poslu i u letu. Gore ja na krovu živim, među dimnjacima sivim. Gdje se kriju moje tajne, i vještine moje sjajne.”

U jednom sasvim običnom gradu, u jednoj sasvim običnoj ulici, u jednoj sasvim običnoj kući živi jedna sasvim obična obitelj. Nju čine: sasvim običan tata, sasvim obična mama i sasvim običan Mališan. 

U čitavoj kući samo jedan žitelj nije sasvim običan - a to je Karlson s krova. 

“Kao bumbar zrakom kružim Virtuozno da ne dužim. Najbolji sam ja na svijetu, i u poslu i u letu. Gore ja na krovu živim, među dimnjacima sivim. Gdje se kriju moje tajne, i vještine moje sjajne.”

25. travnja 1919., koncertom u velikoj dvorani Hrvatskoga zemaljskoga glazbenog zavoda ustanovljen je Zagrebački kvartet.

Prvotnu četvorku činili su violinisti Vaclav Huml i Milan Graf, violist Ladislav Miranov i violončelist Umberto Fabri. Tijekom devedeset godina djelovanja svoj doprinos Zagrebačkom kvartetu dalo je tridesetak glazbenika među kojima su Stjepan Šulek, Josip Klima, Zlatko Balija,Đorđe Trkulja, Marija Cobenzl, Goran Bakrač, Ante Živković, Josip Stojanović, Goran Končar, Sergej Evseev i drugi, a današnji sastav čine Marin Maras, braća Hrvoje i Davor Philips te Martin Jordan. Zagrebački kvartet je odsvirao preko 4.000 koncerata na svim kontinentima, snimio više od 60 ploča za razne svjetske izdavačke i radijske kuće kao npr. Sastruphon, RCA, Melodicom, Da Camera Magna, Croatia Records, ALM Records itd.

U mnoštvu domaćih i inozemnih priznanja i nagrada ističe se nagrada za životno djelo "Vladimir Nazor" dodjeljena 2009 godine.

Svevremenska priča o fatalnom ljubavnom sukobu, usponima i padovima u društvu, gubitku časti, gnjevu i boli koja prožima tri glavna lica ove drame:  Lauru Lenbachovu (Nela Koscis), baruna Lenbacha (Darko Stazić) i advokata dr. Ivana pl. Križovca (Ozren Grabarić).

Ljepotica iz Leenanea govori o pripovijedanju priče i važnosti pričanja priča i slušanja priča.

HNK Split / Scena 55

Za učenike završnih razreda srednjih škola

Klaustar samostana i crkve sv. Frane 

 Crkva Gospe van grada 

„Pluća“ su duhovit, emotivan, ponekad i brutalno iskren mentalni slalom generacije kojoj je propitivanje imperativ, a nesigurnost odavno postala stil življenja. Slalom prepun sumnji, strahova i potrebe za bliskosti, u kojem se neka vrata promaše, na nekima se izgubi previše vremena dok se neka zahvate baš onako kako treba, u pravom trenutku na pravom mjestu kada se ipak dogodi Život.

Prodaja karata na blagajni kazališta od 10 - 12, i od 18 - 20h

Riječ je o moćnome solu za čiju je izvedbu Petra Hrašćanec nominirana za Nagradu hrvatskoga glumišta, iako ju je već ranije osvojila. «Anatomija mačke» u Šibenik stiže kroz suradnju HNK Šibenik s Plesnom mrežom Hrvatske, projektom koji omogućuje izabranim predstavama suvremenog plesa i fizičkog kazališta izvođenje za publiku širom zemlje, a gostovanje je podržao i Gradski ured za obrazovanje kulturu i sport Grada Zagreba.

Predstava spaja tehniku suvremenog plesa sa studijom anatomije životinja, izmičući apsolutnoj kontroli interpretacije pa svaka izvedba ostvaruje mogućnost novoga gledanja.

Kritika izvedbu opisuje kao kompaktnu, napetu i s neočekivanim rješenjima, a karakterizira ju raskošan koreografski zapis obje autorice. Predstava je nastala u koprodukciji Zagrebačkog kazališta mladih i Umjetničke organizacije 21:21.

ZA SREDNJE ŠKOLE

Godina je 1939. Europa je na samom početku drugog svjetskog rata, a mi svjedočimo neobičnom susretu oca psihoanalize Sigmunda Freuda i uskoro svjetski poznatog pisca "Kronika iz Narnije" Clive Staples Lewisa.

ZA SREDNJE ŠKOLE

Godina je 1939. Europa je na samom početku drugog svjetskog rata, a mi svjedočimo neobičnom susretu oca psihoanalize Sigmunda Freuda i uskoro svjetski poznatog pisca "Kronika iz Narnije" Clive Staples Lewisa.

Ivana Lazar - sopran

Helena Lucić Šego - mezzosopan

Danijel Detoni - klavir