„Julije Cezar“

Koprodukcija HNK u Šibeniku i HNK u Mostaru
Autor: Ivo Brešan
Redatelj: Oriana Kunčić
„Julije Cezar“
  PRODUKCIJA::

Dramaturginja: Oriana Kunčić 
Kostimografkinja: Sara Lovrić Caparin
Scenograf: Frane Celić
Glazba: Ante Stošić
Oblikovanje rasvjete: Josip Bakula

 

  IGRAJU:

Ansambl HNK u Šibeniku i HNK u Mostaru

U dramskom tekstu „Julije Cezar“, jedan od najznačajnijih hrvatskih dramskih pisaca, Ivo Brešan, na svoj način spaja dva velika komada klasičnog teatra i dva pisca od kojih je jednoga, kao i mnogi drugi, smatrao nedodirljivim i nedostižnim. Brešan se, dakle, vrhunskim literarnim umijećem i sjajnim osjećajem za aktualnost bavi Shakespeareovim „Julijem Cezarom“ u Pirandelovom okviru iz drame „Šest lica traži autora“, a sve u kontekstu velikih društveno-političkih promjena koje su početkom devedesetih godina prošlog stoljeća izgledale neuobičajeno, da bi se kasnije pokazale redovitim u nesretnim spajanjima političkih ambicija, ideoloških nametanja i njihovim združenim ometanjem umjetnosti i umjetničkih procesa u kojima su jedine moguće granice one estetske.

Brešan je još za života svojim tekstovima, posebice „Hamletom u Mrduši Donjoj“, postao hrvatskim ali i europskim klasikom, a njegov „Julije Cezar“ je još jedan bezvremenski komad – prvenstveno kazališno relevantan, ali i aktualan i angažiran u trenutku nastanka i premijernog izvođenja točno koliko i danas. 
Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku u koprodukciji sa Hrvatskim narodnim kazalištem u Mostaru, ima ambiciju postaviti „Julija Cezara“ u rodnom gradu Ive Brešana, ali ga i izvoditi kako u Šibeniku i Mostaru, tako i drugdje, svagdje zapravo gdje se razumiju karakteri, odnosi, mentalitet i duh jednog vremena koji se, uz minimalne izmjene, ponavlja, češće kao farsa nego kao samo tragedija. 
Cijeneći veličinu i značaj autora, namjera je izvršiti minimalne intervencije unutar samog dramskog teksta, prilagoditi ga produkcijskim mogućnostima oba kazališta, te ansamblu omogućiti prostor za potpuno prenošenje napisanoga na scenu, što podrazumijeva, uz ostalo, neograničavanje umjetničkih izraza, onih redateljičinih, zatim glumačkih, ali i svih koji će tvoriti cjelinu.
Brešan je u ovom komadu pisao, sa jedne strane, o predstavi u predstavi, a s drugih o drami stvarnih ljudi unutar dramskog ansambla, sve garnirajući politikom koja se bavi onima koji se ne bave njome i sa kojom, ukoliko nije konstruktivna, u sukob ne ulaze aparatčici i karijeristi – dakle oni koji bi, samo da je moguće, slijedili sve ideologije i pripadali svakoj političkoj opciji – već autentični kazališni ljudi, predani umjetnici sumnjičavi prema svakom pokušaju podređivanja kazališta bilo čemu osim onome što jeste njegova misija. 
Kazalište, kako je pisao poljski autor Jan Kott, može biti čak i zabavno, a kod Brešana je uvijek i takvo, što ne znači da nije hrabro, otvoreno, beskompromisno, ali i životno na način na koji funkcioniraju obitelji. 
Dramski tekst „Julije Cezar“ govori o previranjima unutar jedne kazališne kuće početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, dakle u vrijeme velikih povijesnih događaja, ali i u vrijeme u kojem to kazalište čeka veliki izazov: postavljanje Shakespearovog komada o vlasti, izdaji, spletkama, moći koja nestaje i koju, oni što su je u prethodnom periodu akumulirali, žele zadržati. 
Aktualan i autentičan, Brešanov, baš kao i Shakesepareov „Julije Cezar“ je tekst za svako vrijeme, ali i izazovan za rad ansambla čiji članovi nerijetko imaju iskustva slična onima iz same drame. Stoga vjerujemo da ovim komadom nećemo samo pokazati poštovanje prema velikom autoru, već i da ćemo potvrditi kako je istinska umjetnost uvijek i angažirana, dok ono što je primarno angažirano, ne mora biti nužno i umjetnički relevantno.   

 


  TERMINI ODRŽAVANJA:
Trenutno nema definiranih termina održavanja!